Direktni platni promet između Crne Gore sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom (BIH) tokom ovog mjeseca bi trebalo da se uspostavi nakon 16 godina i to posredstvom Universal capital banke (UCB) koja je jedina banka koja je za ovaj dugi vremenski period iskazala interesovanja da uđe u kliring sistem plaćanja (direktni platni promet) između tri države, pišu Vijesti.
Ovo će značiti da će građani i privreda imati manje troškove jer su do sada morali novac da uplaćuju preko stranih (korespodentskih) banaka što je bilo skuplje i da će im novac biti na računu istog dana kada bude uplaćen. Preko korespodentskih banaka čekali su ga po nekoliko dana.
Centralne banke Crne Gore, Srbije, BiH zaključile u septembru 2007. posebni sporazum o kliringu međunarodnih plaćanja kojim su usluge platnog prometa trebale biti jeftinije, međutim direktni platni promet je zaživio 2007. između Srbije i BiH, dok se Crna Gora u taj sistem nije uključila jer nije bilo interesovanja crnogorske banke da uđe u ovaj sistem plaćanja. Za operatora ovog sistema je imenovana Narodna banka Srbije (NBS).
Nezvaničnu informaciju “Vijesti” da će Crna Gora uspostaviti direktni platni promet sa Srbijom i BIH potvrdili su u UCB banci i u Centralnoj banci Crne Gore (CBCG).
Testiranje sistema narednih dana
Iz UCB su kazali “Vijestima” da su u dopisu upućenom CBCG 8. novembra 2022. godine izrazili zainteresovanost za projekat kliringa međunarodnih plaćanja sa Republikom Srbijom i BiH, kao i za projekat Evropske komisije, Svjetske banke i Regionalnog savjeta za kooperaciju pod nazivom “Modernizacija prekograničnih plaćanja u zemljama zapadnog Balkana”, a koji su bili aktuelizovani u tom trenutku putem medija.
“Nakon tog inicijalnog dopisa, održan je sastanak u CBCG na kome su nas predstavnici CBCG upoznali sa opštim pravilima učešća u sistemu kliringa međunarodnih plaćanja sa Srbijom i BiH, dok o projektu “Modernizacija prekograničniih plaćanja u zemljama zapadnog Balkana” nije bilo više podataka, osim onih plasiranih u medijima. UCB je uzela u razmatranje uključivanje u sistem kliringa međunarodnih plaćanja sa Srbijom i BiH sredinom ove godine, donijela konačnu odluku da se istom priključi, te o tome obavijestila CBCG dopisom 9. avgusta ove godine”, kazali su u UCB.
Pojasnili su da projekat sada ulazi u fazu testiranja i da očekuju do kraja ove nedjelje kontakt sa kolegama iz NBS, kako bi dogovorili testiranje sistema razmjene poruka sa NBS, nakon čega će uslijediti testiranje i jednog cijelog ciklusa kliringa sa NBS i CBCG.
“Očekujemo da će u toku novembra biti završena testiranja i da ćemo biti spremni da učestvujemo u ovom sistemu kliringa međunarodnih plaćanja između tri države regiona”, istakli su u UCB.
Na pitanje “Vijesti” šta će građanima i privredi donijeti ulazak te banke u sistemu kliringa međunarodnih plaćanja sa ove dvije države odgovoreno je da će novac koji bude uplaćen nekom korisniku biti na njegovom računu istog dana.
“UCB je svoje klijente navikla na brzinu i fleksibilnost. U tom smislu smo jedna od rijetkih banaka u regionu koja sva plaćanja izvršava sa valutom T+0, odnosno istog dana kada je nalog dat. Međutim, u trenutnom sistemu kliringa međunarodnih plaćanja koji funkcioniše preko korespondentskih banaka, to ne znači i da će sredstva korisniku kojem su upućena zaista biti na računu istog dana kada su i upućena. Pristupanjem kliringu međunarodnih plaćanja sa Srbijom i BiH klijentima koji vrše plaćanja ili očekuju prilive u okviru ove tri države biće zagarantovano saldiranje plaćanja u okviru istog dana kao da iste vrše unutar Crne Gore.To će imati značajan uticaj na likvidnost privrede, brzinu protoka roba i usluga, kao i ukupnih troškova poslovanja”, pojasnili su iz ove banke.
Odluka Savjeta usvojena prošle sedmice
Iz CBCG su “Vijestima” kazali da su nedavno od UCB dobili obavještenje da je ta banka zainteresovana za učešće u kliringu međunarodnih plaćanja, te da vrhovna monetarna institucija finalizuje neophodne aktivnosti u cilju obezbjeđivanja pravnih i tehničkih preduslova za uključivanje u kliring međunarodnih plaćanja.
“Da bi proces priključenja u predmetni sistem bio potpun, zainteresovane kreditne institucije (banke) nakon što pošalju obavještenje CBCG o zainteresovanosti za uključenje u međunarodni kliring, treba da ispune potrebne tehničke uslove, obave neophodna testiranja sa CBCG i NBS, potpišu Ugovor o učešću u međunarodnom kliringu, nakon čega se šalje zahtjev za priključenje u kliring međunarodnih plaćanja. Ovaj proces je u toku”, objasnili su iz CBCG.
Kako su naveli Crna Gora sa Srbijom i BiH sada obavlja platni promet posredstvom inostranih korespondentskih banaka, a potpisani sporazum između tri centralne banke u vezi sa kliringom međunarodnih plaćanja, omogućava direktan platni promet između fizičkih i pravnih lica sa teritorije tri države.
“Treba naglasiti da ovaj kliring podrazumijeva međunarodna plaćanja, prenose i naplate po tekućim i kapitalnim poslovima na teret i za račun klijenata banaka u Crnoj Gori, isključivo u eurima. Uključivanje kreditnih institucija sa teritorije Crne Gore u kliring međunarodnih plaćanja sa Srbijom i BiH, pruža mogućnost korišćenja dodatnog platnog sistema za realizaciju platnih naloga.
Spomenute naloge banka učesnik u kliringu šalje direktno NBS kao operateru kliringa, na dalje procesuiranje do krajnjeg korisnika u Srbiji ili BiH”, kazal isu u CBCG.
Odlukom o učešću Centralne banke Crne Gore i banaka u kliringu međunarodnih plaćanja, koja je usvojena na sjednici Savjeta prošle sedmice propisuje se način i procedura funkcionisanja kliringa međunarodnih plaćanja vrhovne monetarne institucije i banaka sa teritorije Crne Gore na osnovu ranije zaključenih sporazuma iz 2007. godine i operativnih pravila.
“Tom odlukom su detaljno definisani bliži uslovi funkcionisanja međunarodnog kliringa, počev od obezbjeđivanja limita za neto poziciju, slanja naloga u kliring do konačnog poravnanja, načina uplata i isplata, reklamacije, kao i definisanja troškova i naknada, u skladu sa najnovijom regulativom CBCG”, pojašnjeno je iz CBCG.
Brojni nameti preko stranih banaka
Iz UCB su naveli da su banka koja je izrazito orijentisana na međunarodna tržišta i posebno na transakcioni biznis i jedina banka u regionu koja ima predstavništvo van matične zemlje, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te da je uvijek otvorena i zainteresovana za sve nove načine obavljanja međunarodnih plaćanja.
“U tom smislu smo zainteresovani da budemo članica svih sličnih projekata i inicijativa. Boljim poznavaocima međunarodnih plaćanja i trendova u tom segmentu bankarskog poslovanja nije nepoznanica da je obavljanje međunarodnih plaćanja preko korespodentskih banaka na globalnom nivou izuzetno opterećeno rastućim regulatornim nametima. To posebno u pogledu usklađenosti poslovanja sa velikim brojem lokalnih i međunarodnih propisa u pogledu uslova prometa sada gotovo svih vrsta roba i usluga pojedinih država i regiona, propisa o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kao i ograničenjima u pogledu pojedinih valuta”, naglasili su u UCB-u.
To sve dovodi, kako su pojasnili do sve češćih i dužih kašnjenja u saldiranju, pa i do potpunog nemogućstva izvršenja pojedinih međunarodnih plaćanja.
“U tom smislu UCB je vrlo zainteresovana za diverzifikaciju rizika deviznog poslovanja kroz učešće u što većem broju različitih sistema kliringa međunarodnih plaćanja. U ovom trenutku smo u procesu priključenja u dva nova sistema regionalnog sa Srbijom i BiH, ali i jednog globalnog, u nastajanju, RTGS Global, čiji pilot projekat kreće ovih dana i koji bi, ako se omasovi, predstavljao prvu ozbiljnu alternativu sadašnjem načinu obavljanja međunarodnih plaćanja na globalnom nivou”, naveli su u ovoj banci.
(Vijesti)
