Dok pojedine političke partije čekaju konačne rezultate izbora održanih početkom mjeseca, kako bi krenuli u pregovore o formiranju Vlade, iz Državne izborne komisije poručuju da neće biti proglašeni u zakonskom roku, 26. juna. Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kaže da je glavni razlog to što su pojedini učesnici izbora čekali posljednje rokove da predaju sve prigovore i to uglavnom poštom.
Ako je 26. jun bio zakonski rok da Državna izborna komisija proglasi konačne rezultate izbora održanih početkom mjeseca, to se tada, ipak, neće desiti.
“Imajući u vidu dinamiku podnošenja prigovora na rad opštinskih izbornih komisija i DIK-a sad sa sigurnošću možemo zaključiti da 26. nećemo imati još uvijek utvrđene konačne rezultate izbora”, kazao je Nikola Mugoša, predsjednik DIK-a.
Zato što će se još čekati na konačne rezultate nije krivica izborne administracije, tvrdi Mugoša.
“Pojedini politički subjekti odlučili su se da čekaju posljednji rok za predaju svojih prigovora izbornim komisijama. I ovo opredjeljenje da podnosioci koriste pravo da dostavljaju poštom što uveliko utiče na dinamiku podnošenja prigovora opredjeljuje u velikoj mjeri izbornu administarciju da ne može da ostvari sve rokove koji su definisani kalendarom”, objašnjava Mugoša.
I tu nije kraj rokovima i procedurama. Učesnici izbora imaju pravo da se na odluke DIK-a žale Ustavnom sudu. Iako je bilo najava do sada je na adresu ovog suda stigla samo žalba jednog birača o kojoj će se sudije, kako nam je saopšteno, izjasniti sjutra.
Od toga kada će i koliko žalbi stići Ustavnom sudu zavisiće i datum proglašenja konačnih rezultata ovih izbora, kaže Mugoša, ali je sigurno da na to nećemo čekati mjesecima, kao što je bio slučaj sa izborima u Glavnom gradu.
“Sa samim datumom ne bi licitirao, jer zavisi od više faktora, tako da se ne može procijeniti tačan datum. Samo za razliku od te situacije mi imamo funkcionalan Ustavni sud i sud koji ima kvorom za rad i odlučivanje”, naglašava Mugoša.
Tek kada se Ustavni sud izjasni na sve žalbe na izborni proces, DIK će moći da proglasi konačne rezultate. A onda teku novi rokovi i to 15 dana za konstituisanje Skupštine. Od tog momenta šef države ima mjesec da obavi konsultacije sa parlamentarnim partijama, nakon čega predlaže mandatara koji u roku od 90 dana treba da sastavi kabinet i program rada buduće izvršne vlasti.
Imajući u vidu da su prethodne dvije vlade sastavljene u posljednjim rokovima definisanim Ustavom, ali i startnim pregovaračkim pozicijama budućih konstituenata vlasti sve su prilike i da ćemo na novu 44. Vladu pričekati.
(Portal RTCG)
