Nedavno usvojene izmjene izbornih zakona pokazale su da je politički dogovor kao preduslov reforme moguć i nova zakonska rješenja prdstavljaju značajan iskorak.
Pitanje njihove implementacije, ipak, biće test da li će do unapređenja doći i u praksi, kaže predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša. Kako ističe u razgovoru za “Dan”, do kraja godine biće potrebno riješti još niz pitanja kako bi izborna reforma zaista bila sveobuhvatna. Među njima, kao posebno važno, ističe pitanje biračkog spiska, ali smatra da se trenutno čini nerealnim da se evidencija glasača dovede u red do kraja ove godine.
– Jedna od pozitivnih strana izmjena izbornog zakonodavstva je što je nakon dugogodišnje stragnacije konačno odblokiran rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali i što se pokazalo da je politički dogovor, koji je preduslov reforme, ipak moguć – ocijenio je Mugoša.
Napominje da je neophodno nastaviti sa radom kako bi izborni ambijent zaista bio suštinski unaprijeđen. Kako bi se izborna reforma mogla okarakterisati kao sveobuhvatna, ističe naš sagovornik, neophodno je pozabaviti se pitanjem biračkog spiska, jer čini se da je nepovjerenje javnosti u odnosu na ažurnost biračkog spiska djelimično opravdano, imajući u vidu statističke podatke sa poslednjeg popisa stanovništva.
– Prostim upoređivanjem broja građana, odnosno punoljetnih i maloljetnih lica, kao i broja stranaca koji žive u Crnoj Gori, neodrživim se čini podatak da je u birački spisak upisano preko 540.000 birača. Uvijek sam isticao da je pitanje biračkog spiska najkompleksnije pitanje izborne reforme zato što ne može biti riješeno pukim zakonskim izmjenama. U tom smislu, čini se nerealnim da ovo pitanje bude zaokruženo do kraja godine. Birački spisak se formira na osnovu podataka iz registra prebivališta, registra crnogorskih državljana i matičnih registara rođenih i umrlih. Po mom sudu, upravo registar prebivališta dominantno utiče na ažurnost biračkog spiska jer mnogi crnogorski državljani žive u inostranstvu iako formalno imaju prebivalište u Crnoj Gori. U jednom od izvještaja ODIHR-a preporučuje se mogućnost terenske provjere birača, s tim što ta provjera treba da uključi sve stejkholdere u izbornom procesu i da bude sprovedena u skladu sa međunarodnim standardima, što sve, u konačnom, treba da vodi biračkom spisku u čiju će ažurnost i građani imati povjerenje – ističe Mugoša.
Osim biračkog spiska, kako dodaje, ostao je još niz pitanja koja nadležni skupštinski odbor mora tretirati u relativno kratkom periodu do kraja godine, odnosno za koja mora ponuditi inovirana i unaprijeđena rješenja.
Neka od njih odnose se na pitanje proglašenja izbornih lista, naročito korišćenja principa afirmativne akcije, ali i svih onih pitanja koja prethode potvrđivanju lista, a odnose se na prikupljanje potpisa, kao i na sankcije za njihovu zloupotrebu. Potrebno je revidirati i razloge za ponavljanje izbora, imajući u vidu da je postojeće zakonsko rješenje prilično prevaziđeno i da nije u skladu sa međunarodnim izbornim standardima, koji definišu da se izbori ponavljaju zbog bitnih povreda pravila postupka – kazao je Mugoša za Dan
Prema njegovim riječima, neraskidivo od toga je i pitanje zaštite biračkog prava koje biračima treba da omogući transparentniji uvid u sve faze razmatranja njihovog prigovora, odnosno žalbe, uključujući i one pred Ustavnim sudom, uz poštovanje principa hitnosti u odlučivanju, što do sada, napominje, prilikom odlučivanja od strane Ustavnog suda nije uvijek bio slučaj.
– Tokom predsjedničkih izbora 2023. godine, pokazalo se da nedostaje cijeli niz odredaba kojima bi bio definisan eventualni drugi krug izbora, te i ovo pitanje nesumnjivo treba da bude predmet rada nadležnog odbora. Jedno od najvažnijih pitanja je i položaj osoba sa invaliditetom u izbornom procesu, odnosno pristupačnost biračkih mjesta. Na početku svog mandata, u saradnji sa Savezom slijepih i Udruženjem mladih sa hendikepom, predložio sam rješenja kojim je unaprijeđen položaj osoba sa invaliditetom. Ipak, dug je put od normativnih izmjena do primjene u praksi, te osobe sa invaliditetom i dalje ostaju diskriminisane i daleko od željenog statusa. Nadam se da će rad odbora rezultirati značajnim poboljšanjem njihovih prava, kojima se mora obezbijediti ravnopravan status kada je riječ o ostvarivanju biračkog prava – napominje predsjednik DIK-a.
Ističe da su izmjene izbornog zakona koji je stupio na snagu krajem jula donijele značajne promjene kada je u pitanju održavanje lokalnih izbora, depolitizacije i profesionalizacije izborne administracije, kvota za manje zastupljeni pol.
– Nova zakonska rješenja predstavljaju značajan iskorak u odnosu na dosadašnja, ali će pitanje njihove implementacije biti prvi test da li će doći do unapređenja i u praksi. Primjer toga može biti i činjenica da je odredbama izbornog zakona definisano da će nadležni odbor započeti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu, odnosno do kraja septembra. Osim što je poštovanje navedenog roka potrebno u cilju blagovremenog izbora novog sastava koji treba da ima dovoljno vremena da pripremi naredne izbore, time bi se demonstrirala i posvećenost da nova zakonska rješenja budu u dobroj mjeri implementirana i u praksi. Podsjećam da predstoji ozbiljan posao na implementaciji brojnih neispunjenih preporuka ODIHR-a i eliminisanju sistemskih nedostataka i pravnih nedosljednosti koje i dalje podrivaju integritet izbornog procesa, te očekujem da odbor zadrži dinamiku koju je imao tokom jula, kako bismo do kraja godine imali vidljive rezultate i u drugoj fazi izborne reforme – rekao je Mugoša.
Otvorene liste ne rješavaju sve boljke izbornog sistema
Jedno od pitanja koje se tiče izborne reforme, a koje ima značajnu podršku među građanima, jesu otvorene izborne liste. Kako je ocijenio Mugoša, one bi imale pozitivne refleksije na legitimitet izabranih predstavnika i pojačale ličnu odgovornost poslanika osnažujući njihovu vezu sa biračima, ali ne bi riješilo sve boljke izbornog sistema.
– Na taj način došlo bi do suštinske reprezentacije birača koji bi odabirom kandidata istovremeno birali i teme koje prepoznaju kao važne, a direktna komunikacija sa građanima pojačala bi i osjećaj lične odgovornosti, što bi vodilo jačanju opšte demokratske kulture. Ipak, nisam od onih koji smatraju da bi uvođenje otvorenih lista riješilo sve boljke izbornog sistema i da bi na taj način bili iskorijenjeni klijentelizam i populizam u politici, ali smatram da bi njihovo uvođenje ipak imalo značajne benefite po demokratske procese – navodi Mugoša i dodaje da će, ako bude postojala politička volja za uvođenje otvorenih izbornih lista, biti neophodno uspostaviti mehanizme koji bi spriječili negativan uticaj na izbor žena i manjina.
