On je ocijenio da je u interesu EU, ukoliko želi više stabilnosti, bezbjednosti i prosperiteta u budućnosti, da ne ostavi države Zapadnog Balkana u nekoj vrsti sive zone, gdje se igraju igre kako bi došlo do destabilizacije država regiona.
– U interesu EU je, ako želimo više stabilnosti, bezbjednosti i prosperiteta u budućnosti, da ne dopustimo državama Zapadnog Balkana da se nađu u nekoj vrsti sive zone, gdje neki drugi igraju igre da destabiliziraju te države, institucije unutar njih, ali i da destabiliziraju EU i vrijednosti i demokratske principe koje želimo podržati na našoj strani – kazao je Mišel za European Newsroom čiji je agencija MINA dio.
Upitan koliko je realno predviđanje da će doći do proširenja EU do 2030. godine i da li će Unija za to biti spremna, Mišel je rekao da bi bilo apsurdno za EU da ne ubrza proces proširenja.
Kako je naglasio, to nije samo odgovornost EU, već i država kandidata za članstvo.
– Mi radimo svoj domaći zadatak, pripremamo se za buduće proširenje. Svjesni smo da će to imati svoje posljedice, u smislu finansijske solidarnosti i procesa donošenja odluka – rekao je Mišel.
Prema njegovim riječima, postoje pragmatična rješenja koja su moguća ukoliko postoji kolektivna politička volja da se napravi veći napredak.
Sa druge strane, kako je istakao, države u pregovorima takođe imaju svoje domaće zadatke i tačno znaju šta moraju da urade.
On je podsjetio da se zadaci država odnose najviše na vladavinu prava, borbu protiv korupcije, ali i usklađivanje sa pravnim okvirom Unije.
Mišel je istakao da su pojedine balkanske države napravile značajan napredak u reformama, ali da moraju riješiti međusobne sporove.
– Najveći izazov predstavljaju sporovi među državama Zapadnog Balkana, a u pojedinim slučajevima i sporovi između tih država i pojedinih država članica EU – rekao je Mišel.
On je dodao da je tu je riječ o političkoj volji i da je siguran da će ti sporovi morati biti riješeni da bi pogled u budućnost bio moguć.
Mišel smatra da će „imati Zapadni Balkan unutar EU“, prije ili kasnije, biti shvaćeno kao glavni prioritet.
On je naglasio da države poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije predstavljaju drugu vrstu izazova u procesu proširenja.
Prema njegovim riječima, EU je napravila fundamentalno opredjeljenje koje izražava volju za više suvereniteta i uticaja kada je tim državama dodijelila status kandidata.
– Pitanje nije samo biti veći, to je samo dio problema. Pitanje je biti uticajniji – rekao je Mišel, navodeći da je izvjesno da će u budućnosti biti mnogo promjena kada su u pitanju Ukrajina, Gruzija i Moldavija.
On je naglasio da put neće biti lak, već složen, ali da nema potrebe za odugovlačenjem.
– Što više odugovlačimo to više dopuštamo nekim drugima, koji nemaju iste vrijednosti i interese, da iskoriste naše odugovlačenje kako bi nas doveli u nepovoljan položaj – kazao je Mišel.
