Šef države Jakov Milatović zatražiće od predsjednika Skupštine Andrije Mandića (Nova srpska demokratija) vanrednu sjednicu parlamenta, kako bi se razmotrio njegov (Milatovićev) predlog za izbor advokatice Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, koji najviši zakonodavni dom nije razmatrao tokom redovnog proljećnjeg zasjedanja.
Milatović će, kako je rečeno “Vijestima” iz njegove kancelarije za odnose s javnošću, to učiniti u skladu sa članom 90 Ustava Crne Gore (kojim je propisano da predsjednik države ima pravo da podnese zahtjev za vanredno zasjedanje) i članom 128 Poslovnika Skupštine (koji detaljno uređuje proceduru i vremenski okvir za održavanje vanrednih sjednica).
Šef države je predlog za izbor Vučinić uputio parlamentu sredinom maja, ali poslanici o tome nisu odlučivali.
Iz kancelarije za odnose s javnošću predsjednika, redakciji je saopšteno da se dosadašnjim “pasivnim odnosom Skupštine kad je u pitanju potreba popune svih upražnjenih sudijskih mjesta u Ustavnom sudu”, dodatno produbljuje “ustavna kriza, ugrožava vladavina prava i usporava evropski put Crne Gore”.
“U tom smislu, predsjednik Milatović nastoji da, korišćenjem svojih ustavnih nadležnosti, doprinese kompletiranju Ustavnog suda i postizanju njegove pune funkcionalnosti”, poručili su.
Milatović je 29. jula uputio dopis Mandiću u kom je zahtijevao da se predlog za izbor Vučinić hitno uvrsti na dnevni red i stavi na glasanje. Tada je saopšteno da odluka da se o ovom predlogu mjesecima ćuti, u trenutku kad Ustavni sud funkcioniše sa svega četvoro sudija, predstavlja “dalje produbljivanje ustavne krize”.
“Neprihvatljivo je da politički interesi vladajuće većine već godinu dana blokiraju rad Ustavnog suda. Ako želimo Crnu Goru u EU (Evropska unija), onda moramo i da radimo kao evropske demokratije, da institucije rade svoj posao, bez političke trgovine i selektivnosti,” izjavio je tada Milatović.
Da li će vanrednu sjednicu zatražiti i Vlada (koja na to takođe ima pravo), jer u skupštinskoj proceduri ima zakona koji se moraju usvojiti zbog bržeg napredovanja na putu ka EU, “Vijestima” nije juče odgovoreno iz izvršne vlasti.
U skupštinskoj proceduri je, između ostalog, Vladin predlog za promjenu Ustava, što je obaveza u u sklopu realizacije Reformske agende Crne Gore 2024 – 2027 za Instrument EU za reforme i rast kojim je predviđeno da će se izmijeniti najviši pravni akt do juna 2025. godine. Predložena promjena se, kako je ranije saopšteno iz Vlade, odnosi na odredbe Amandmana VIII i IX na Ustav kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Pravo da zatraže vanredno zasjedanje Skupštine imaju predlagači akata – osim predsjednika i Vlade, i grupa od 27 poslanika.
Parlamentarci vlasti, kako je nezvanično rečeno “Vijestima”, neće tražiti vanredno zasjedanje zbog predloga koji su u proceduri, jer bi, tvrde, “bilo neozbiljno inicirati sjednicu zbog izmjena nekoliko članova zakona, koji nisu sistemski”. S druge strane, iz dijela opozicije nezvanično je pojašnjeno da ni oni za sada nemaju predloge koje bi inicirali da se o njima raspravlja na vanrednoj sjednici.
Redovno jesenje zasijedanje Skupštine počinje 1.oktobra.
Pravnik i bivši generalni sekretar Vlade Boris Marić, ocijenio je da se može konstatovati da se važni zakoni ne donose zbog velikog broja političkih kalkulacija, partijskih interesa i interesa neformalnih centara moći.
“Znači, možemo zaključiti da je problem dominantno u zakonodavnoj grani vlasti u kojoj nema prohodnosti za važne sistemske i reformske akte”, kazao je on “Vijestima”.
Marić je istakao da odgovornost leži i na Vladi, jer neke zakonske predloge nije pripremila “a generalno ne vodi potreban dijalog s parlamentarnim strankama i zainteresovanom javnošću”, što, tvrdi, otvara dodatni prostor svima koji imaju parcijalni interes i mogućnost da se donošenje nekog zakona prolongira ili opstruira.
“Tu dolazimo i do EU agende koja nema jasan spisak izazova i vremenske odrednice za realizaciju. Gdje se prave, sportski rečeno, nepotrebni faulovi. Primjer je ponovna konfuzija s popunjavanjem Ustavnog suda. Znači, malo šta se naučilo iz prethodnog lošeg iskustva…”, konstatovao je sagovornik.
U skupštinskoj proceduri su i Vladin Predlog zakona o dopunama zakona o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim potrebama, kojim se preciznije definišu pojedini pojmovi i zakonske odredbe i uvode nova rješenja radi unapređenja inkluzivnog obrazovanja, Predlog zakona o obnovi nakon nepogode kojim se uređuju način obnove i postupak dodjele pomoći građanima i privrednim subjektima koji su pretrpjeli štetu i gubitak usljed nepogode. Vladin predlog Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica je takođe u proceduri, kao i predlog Zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama…
Parlament bi opet trebalo da se izjasni o izmjenama Zakona o porezu na nepokretnost, koje je predsjednik države odbio da potpiše i vratio na ponovno odlučivanje. Milatović je 1. avgusta obrazložio da je propis vraćen zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Boris Marić kaže da je Vlada morala biti “mnogo inicijativnija i konkretnija u odlukama”, te da mora inicirati vanrednu sjednicu da bi se, za početak, raspravljalo o svim zakonima koji “leže” u parlamentu. Ocjenjuje da izvršna vlast mora najaviti i druge reformske zakone “s konkretnim datumom kada će ih uputiti parlamentu”.
“Taj pristup bi jačao izvjesnost i posvećenost EU agendi, ali i suštinskim reformama. Ovako imamo tapkanje u mjestu, uz nadu dijela vlasti da će nas neko preko veze uvesti u EU. To se na taj način neće desiti”, podvukao je sagovornik.
U skupštinskoj proceduri je i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, čiji su predlagači poslanici vlasti. O tom zakonu Skupština je raspravljala krajem jula, ali se o njemu nije izjasnila.
Prema ranijim nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, parlament se neće do daljeg izjašnjavati o predloženim izmjenama tog zakona, kojima je vlast namjeravala da onemogući blokade saobraćajnica u znak protesta, dok o tom predlogu ne dobije mišljenje Evropske komisije (EK).
Posljednjeg dana zasjedanja Skupštine u julu, poslanici su, nakon trvenja između konstituenata vladajuće većine zbog toga što nisu izglasali akt o amnestiji, koji su podnijeli poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, povukli i Zakon o unutrašnjim poslovima, čiji je predlagač Duško Stjepović (Demokrate) i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji je predložila Vlada.
U proceduri je ostao Predlog zakona o amnestiji osoba osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i osoba osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori.
Mandić mora sazvati sjednicu
Prema Poslovniku parlamenta (član 128), vanredno zasjedanje može se održati od prvog radnog dana u januaru do posljednjeg radnog dana u februaru, i od prvog radnog dana u avgustu do posljednjeg radnog dana u septembru.
Podnosilac zahtjeva određuje dan održavanja i dnevni red sjednice. On ne može zahtijevati sazivanje Skupštine u vremenu kraćem od 15 dana od podnošenja zahtjeva, a za dnevni red može predložiti samo predloge čiji je predlagač. Izuzetno, predsjednik Crne Gore može zahtijevati sazivanje na vanredno zasjedanje u kraćem roku.
Skupštinu na vanrednu sjednicu predsjednik će sazvati u vrijeme i s dnevnim redom naznačenim u zahtjevu.
