Bilans istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou nastavio je da se poboljšava, ali je potrebna dalja konsolidacija, navedeno je u izvještaju o Crnoj Gori koji je danas objavila Evropska komisija, prenosi portal RTCG.
Navodi se da je Specijalno državno tužilaštvo 2021. godine otvorilo istrage za krivična djela korupcije na visokom nivou u 15 predmeta protiv 70 fizičkih i 19 pravnih lica (2020: osam predmeta protiv 35 fizičkih i osam pravnih lica).
“Višem sudu u Podgorici podignute su tri optužnice protiv devet fizičkih lica, a 11 optužnica protiv 68 fizičkih i 21 pravnog lica. Finansijske istrage pokrenute su u sedam predmeta protiv 40 fizičkih i šest pravnih lica (2020: četiri predmeta protiv 30 fizičkih i dva pravna lica)”, stoji u izvještaju.
U 2021. godini zaključen je, kako navode, 21 sporazum o priznanju krivice u četiri predmeta protiv 21 fizičkog i devet pravnog lica.
“Od toga je 16 sporazuma usvojeno sudskom presudom, jedan sporazum je odbijen, a četiri sporazuma čekaju odluku suda. Viši sud u Podgorici je 2021. godine donio tri pravosnažne i pravosnažne presude, koje su rezultirale uslovnom kaznom i kaznom zatvora u stambenim prostorijama”, navodi se u izvještaju EK.
Specijalno tužilaštvo je, kako se dalje navodi, pokrenulo istrage u dva slučaja korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou i te istrage su dovele do hapšenja.
“Dana 17. aprila 2022. godine, bivša predsjednica Vrhovnog suda (Vesna Medenica) uhapšena je pod optužbom da je osumnjičen a za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije i osumnjičena ostaje u pritvoru. Predsjednik Privrednog suda (Blažo Jovanić) 10. maja 2022. godine uhapšen je zbog sumnje da je formirao organizovanu kriminalnu organizaciju, pronevjeru i zloupotrebu službenog položaja; takođe ostaje u pritvoru”, stoji u izvještaju.
Navode da je Crna Gora u decembru 2020. godine uputila Srbiji novi zahtjev za izručenje bivšeg predsjednika Državne zajednice SCG, nakon što nije odgovoreno na njen zahtjev iz aprila 2019.
U izvještaju EK stoji da je potrebno značajno poboljšati pravni pristup i evidenciju o finansijskim istragama i oduzimanju imovine za krivična djela u oblasti korupcije na visokom nivou.
“U 2021. godini imovina je privremeno zamrznuta u tri slučaja. Ostvaren je početni napredak u korišćenju proširene konfiskacije u slučajevima korupcije, sa konačnom konfiskacijom u jednom slučaju i boljem razumjevanju značaja pokretanja paralelnih finansijskih istraga”, navodi se u izvještaju.
Poručuju da ostaje da se pozabavi potrebom za odvraćajućom i doslednijom politikom sankcija kako bi se poboljšao odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju i korupciju na visokom nivou.
“Nastavili su se dešavati slučajevi visokih javnih zvaničnika i najviših državnih službenika koji su se upuštali u oštre javne kritike rada kako javnih tako i privatnih medija. Vlasti treba da promovišu i očuvaju okruženje koje je pogodno za istraživačko novinarstvo i slobodu medija tako što će blagovremeno reagovati i javno osuđivati govor mržnje i pretnje, kao i uzdržavanje od vršenja političkog pritiska na novinare, uključujući i njihove javne izjave”, stoji u izvještaju.
Ističe se da Međunarodni šverc droge i sukobi između suprotstavljenih kriminalnih grupa ostaju tipične karakteristike kriminala u Crnoj Gori.
“Neke crnogorske kriminalne grupe su ključni akteri u međunarodnoj i velikoj trgovini kokainom i imaju kapacitet da olakšaju ili kontrolišu logističke aspekte transatlantskih pošiljki droge, uključujući korišćenje korumpiranih članova posade”, navodi se u izvještaju.
Oni su, poručuju, takođe uključeni u nasilne aktivnosti, kao što su naručena ubistva.
Međutim, kako dodaju, u 2021. nije bilo ubistava vezanih za bande po prvi put u nekoliko godina, što je karakteristika crnogorske kriminalne scene u posljednjih 10 godina.
Kako se navodi, crnogorske agencije za provođenje zakona ostvarile su ključne uspjehe u borbi protiv kriminalnih mreža u 2021. godini, uključujući hapšenje vodećih ličnosti kriminalnih grupa, kako u Crnoj Gori, tako i u inostranstvu u saradnji sa stranim policijskim službama.
Naglašavaju da ovo označava preokret tačka u borbi protiv organizovanog kriminala.
“U ovim visokoprofilnim slučajevima, saradnja sa državama članicama EU preko Europolove mreže za bezbjednu razmjenu informacija (SIENA) bila je ključna u vođenju istraga. Zajednički obavještajni podaci rezultirali su i hapšenjem, u aprilu 2022. godine, bivše predsjednice Vrhovnog suda dok je pokušavala da se ukrca na let za Srbiju. Optužbe su se odnosile na sumnju u formiranje kriminalne organizacije i vršenje protivpravnog uticaja. Pod istragom su u istom slučaju i njen sin i tjelohranitelj”, stoji u izvještaju EK.
Kako ističu, u maju 2022. godine, predsjednik Privrednog suda je uhapšen zbog sumnje da je formirao kriminalnu grupu, zloupotrebu položaja i pronevjeru u vezi sa stečajnim postupcima.
“U maju 2022. godine, koristeći obaveštajne podatke država članica EU, novoimenovani glavni specijalni tužilac ponovo je otvorio istragu protiv trojice policajaca osumnjičenih za umiješanost u šverc droge i organizovani kriminal, uključujući sina bivšeg šefa policije za borbu protiv kriminala. Optužbe protiv njih odbačene su u januaru 2022, pod prethodnim rukovodstvom Specijalnog tužilaštva”, navodi se u izvještaju.
SPO je, kako dalje navode, 2021. sproveo 13 istraga u slučajevima organizovanog kriminala (u poređenju sa 25 u 2020.), ciljajući na 103 osobe.
“Za krivična djela u vezi sa organizovanim kriminalom podignuto je 13 optužnica (od 29 u 2020. godini) protiv 70 lica”, stoji u izvještaju Evropske komisije koji se odnosi na Crnu Goru.
