Direktor Zdravstvene ustanove apoteke Crne Gore Montefarm Goran Marinović kazao je u intervju za „Dan“ i veb TV „Dan“ da je ministar zdravlja Vojislav Šimun juče predložio odboru direktora te ustanove njegovo razrješenje.
Upitan o razlozima za ovaj ministrov predlog, s obzirom da je ova ustanova prethodne dvije godine završila bez dugovanja, sa nekoliko puta uvećanim prometom, Marinović je rekao da su razlozi za njegovu smjenu politički.
Na naše pitanje čime je ministar obrazložio svoj predlog, koji je i njemu stigao neposredno pred početak snimanja ovog intervjua, istakao je da brojke pokazuju da poslovanje nije razlog za ovaj ministrov predlog.
“Priča o mojoj smjeni traje evo dvije godine. Prvo, zadrli smo u privatni debeli interes lobija i privatnih veledrogerija. Uzeli smo dio kolača sa tržišta, a evo kako. Kada sam 2021. godine došao na ovo mjesto, Montefarm je imao šestomjesečni promet od 2,2 miliona eura, do kraja godine smo ga podigli duplo, pa smo danas stigli do 10 miliona. To su pare koje su trebale da odu privatnicima. Apoteke su bile zapuštene, ne znam kako su uopšte imali dozvolu da rade. Politički ima razloga da traže smjenu. Tu su cifre, pa ako je rast profita problem, neka kažu. Prije pola sata mi je stigao dopis iz Ministarstva zdravlja da su krenuli u postupak mog razrješenja. Šta je suština? Primio sam 60 ljudi na određeno, po pravilniku iz 2017. godine. Imamo više od 300 ljudi na bolovanju, ne možemo zatvoriti apoteke zbog bolovanja. Zamjeraju mi što sam ta mjesta popunjavao. Mi smo pozajmljivali radnu snagu da nadomjestimo problem sa bolovanjima. Nisam uspio sve da pogledam, vidim da pominju da sam davao stimulacije zaposlenima u apotekama zbog rezultata i profita”, kazao je Marinović i dodao da se sve zamjerke svode na banalne stvari.
Povodom nestašica ljekova, u odnosu na činjenicu da Montefarm nema mogućnost da nabavlja ljekove, zbog čega ispaštaju građani, a jedna kompanija godinama drži monopol na tršištu nabavke ljekova – „Glosarij“, Marinović kaže da je više puta rekao „ne daj Bože da tom čovjeku, odnosno „Glosariju“, nešto bude, Crna Gora bi ostala bez ljekova“. On napominje da je u pitanju dobar sistem i ozbiljna firma, ali, sa druge strane, vrlo je diskutabilno osloniti čitav sistem zdravstva na jednu firmu.
“Tokom 2021. godine „Glosarij“ je u budžetu Montefarma imao učešće 83,8 odsto. U 2022. godini učešće je 106,40 odsto. Budžet za 2023.godinu bio je 99.116.000 eura, a „Glosarij“ i CD „Medika“ imali su učešće 89,70 odsto. „Farmerga“ je imala učešće od 18 odsto, ali samo te godine, zbog nabavke lijeka ‘trikafte’ “, rekao je Marinović.
On je objasnio i na koji način je došlo do ove situacije.
“Po zakonu, samo ona kompanija koja u Agenciji za ljekove registruje neki lijek može ga nabavljati za Montefarm, odnosno za liječenje građana Crne Gore. Zbog monopolističkih pravila, tenderi su postali besmisleni, jer se unaprijed zna ko može da dobije posao”, istakao je Marinović.
On podsjeća da su takva zakonska pravila donesena u vrijeme kada je DPS bio na vlasti. Po Zakonu o javnim nabavkama, Montefarm ima mogućnost da uvozi, ali ne i po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, zbog čega kompletne nabavke mora da prepusti privatnicima. Marinović je objasnio i zbog čega državu ljekovi koštaju 30 i 40 odsto više nego što bi trebalo. Upitan da li su pokušali da promijene monopolistička pravila, on je istakao da odgovore na urgencije nijesu dobili ni od jedne vlade.
Na pitanje „Dana“ ko u poslednje četiri godine štiti ovaj monopol, s obzirom da DPS više nije na vlasti, odgovara:
“To morate nekog drugog da pitate, to je političko pitanje. Ko sam ja da učim Agenciju za zaštitu od nelojalne konkurenciji, zbog toga što neko drži monopol. U odboru direktora imali smo čovjeka koji je radi u Agenciji i on je sve ovo znao. Prosto, neko ne radi svoj posao. To je zatvoren krug. To je uhodana šema koja funkcioniše više od 20 godina”, tvrdi Marinović.
Montefarm je jedna od rijetkih kompanija koja je dobila pozitivan izvještaj Državne revizorske institucije na finansijsko poslovanje, ali i brojne primjedbe na pravilnost poslovanja.
Marinović je istakao da sistem javnih nabavki u zdravstvu takakav kakav jeste ne funkcioniše.
“Nama treba sistem koji odavno postoji u Evropi, gdje oni imaju mogućnost da vrše hitne nabavke bez obzira na zakonske procedure, odnosno da su uklopljene u zakonske procedure, da bi ljudi mogli da prime terapiju na vrijeme. Iz DRI nam se spočitava da smo zloupotrijebili hitne javne nabavke. To je van pameti, mi dobijamo zahtjeve od zdravstvenih ustanova da se lijek hitno nabavi za pacijente”, kazao je Marinović.
Plac od 6.000 i zgrade od 2.000 kvadrata nijesu upisane u katastar, bez dokaza o vlasništvu
DRI nam spočitava da smo prekršili Zakon o državnoj imovini. A kako. Od 2009. godine Montefarm nema ugovor sa Fondom za zdravstvo o korišćenju ovoga zemljišta i ovih zgrada.Od tada Montefarm nije uveden u katastar, ni zemljište, ni zgrada u kojoj sjedimo, ni ovo ogromno skladište. Dakle, u katastru je upisano samo 500 kvadrata zemljišta, a ukupno je 2.000 kvadrata nekretnina i 6.000 kvadrata placa. Čim sam došao, snimio sam stanje i rekao dajte da uvodimo imovinu. Napravili smo elaborate, granice i sve ostalo. Ali, to je stalo kod Ministarstva finansija. A zašto? Od mene su tražili izjavu da kažem da je Montefarm izgrađen od sopstvenih sredstava. Nije bilo nikakvih papira, sve je nestalo iz arhiva. Ja sam potegao to pitanje i, da Vam iskreno kažem, mislim da je razlog za veliki udar na Montefarm ovaj plac, gdje može da se izgradi mnogo stambenog prostora. Slao sam dopise bivšim ministrima, niko nije reagovao. Mogli smo da prodamo dio placa i da izgradimo fabriku za proizvodnju esencijalnih ljekova, istakao je Marinović, dodajući da su mnoge firme uništene zbog zemlje.
On ne može da vjeruje da „država sebi kopa rupu“. U odgovoru na pitanje on je potvrdio da je DRI još 2010.godine predlagao privatizaciju Montefarma.
U toku veliki tender za ljekove i medicinska sredstva, povećana potrošnja
Marinović je kazao da je u toku veliki tender za nabavku ljekova i medicinskih sredstava. On je u intervju objasnio da je procedura malo kasnila jer je bilo potrebno odobrenje nadležnih zdravstvenih institucija zbog povećanog plana potrošnje koji su dostavile ustanove.
(Portal Dan)
