Mreža za afirmisanje nevladinog sektora (MANS) objavila je dokumentaciju koja pokazuje da je Petar Lazović, sin Zorana Lazovića, sa 19 godina 2009-te, kupio automobil marke “Mitsubishi” vrijednosti od 40.000 eura.
MANS je objavio i da je Petar Lazović četiri godine nakon toga obogatio svoj vozni park sa automobilom marke “Mini cooper”, za cijenu od 35.000 eura.
U tom periodu, kako je rečeno za Portal RTCG, posjedovao je i vozilo marke BMW X1, za koje MUP nije dostavio druge podatke.
Iz MANS-a su saopštili da je Lazović krajem 2018. godine, za 17.500 eura kupio i polovni automobil marke Golf VII.
Lazovićevo ime pomenuto je u dokumentu Europola o vezama policijskih službenika sa kriminalnim Kavačkim klanom.
MANS je od Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) zatražio da dostave podatke otkad je Lazović zaposlen u toj instituciji i kolika su mu primanja.
Međutim, ANB je odbio da ih dostavi, pozvavši se na povjerljivost i tajnost podataka.
Lazović nema upisane nekretnine na svoje ime.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je da slučajevi poput Petra Lazovića ili Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koji se sumnjiče za teška krivična djela i veze sa organizovanim kriminalom pokazuju do koje mjere je važno da se osim imovine javnih funkcionera posebna pažnja obrati i na imovinu njihove djece.
On dodaje da je to važno uraditi pa i onda kada ona napuste porodično domaćinstvo.
“Zakon o sprečavanju korupcije propisuje da djeca javnih funkcionera nastavljaju da budu povezana lica i nakon što prestane obaveza prijave njihove imovine nadležnoj Agenciji za sprečavanje korupcije. U članu 30 ovog zakona se navodi obaveza da javni funkcioner za povezano lice mora ASK-u da dostavi detaljne podatke o porijeklu imovine i prihoda onda kada ta Agencija utvrdi da oni ne odgovaraju realnim prihodima povezanog lica”, poručio je Milovac.
Milovac navodi da informacije do kojih je došao MANS ukazuju na više nego luksuzan životni stil djece pojedinih javnih funkcionera za koje postoji sumnja da se ne zasnivaju na realnim ili zakonitim izvorima prihoda, i to je najčešće u praksi prvi indikator postojanja neke koruptivne prakse ili ponašanja.
“Ovo je posebno važno za povezana lica onih javnih funkcionera koji se po prirodi svog posla detaljnije bave poslovima organizovanih kriminalnih grupa, kao što su policajci, sudije i tužioci, što su pozicije koje su izuzetno osjetljive na uticaj organizovanog kriminala. ASK bi trebalo da sa punom pažnjom prati na koji način se mijenja životni stil ovih funkcionera i sa njima povezanih lica kroz vrijeme, ali nažalost takva prakse još uvijek nema ili makar ne produkuje konkretne rezultate”, poručio je Milovac.
