Novi pokušaj premijera Dritana Abazovića i ministra pravde Marka Kovača da na mala vrata proguraju takozvani „anti-mafija zakon“, nastavak je njihovih lični i kampanja političkih partija koje se bore za cenzus, saopšteno je iz MANS-a. MANS je pozvao poslanike crnogorskog parlamenta da ne učestvuju u još jednom gaženju javnog interesa i nesporne potrebe građana da nakon 30 godina nepravde dobiju zakon koji neće raditi u korist kriminalaca i korumpiranih državnih funkcionera.
“Javnost je iz medija saznala da Vlada Crne Gore po hitnom postupku predlaže izmjene zakona koji se odnose na oduzimanje imovine stečene kriminalom, Sudski savjet i sudije, kao i na Zakon o parničnom postupku. Ni jedan od tih zakona nije bio na javnoj raspravi, dok je su izmjene Zakona o parničnom postupku usvojene na telefonskoj sjednici Vlade”, kazali su iz MANS-a.
Podsjećaju da je Skupština već jednom odbila da razmatra predložene izmjene zakona o oduzimanju imovine, nakon kritika eksperata Evropske komisije i civilnog društva zbog selektivnosti i neusklađenosti sa standardima, kao i nedostatka javne rasprave.
“Tekst ovog predloga je objavljen tek nakon što je upućen Skupštini na razmatranje”, navodi se u saopštenju.
Nekoliko nedjelja kasnije, ponovo bez bilo kakvog učešća javnosti, Vlada, kako kažu, predlaže ove zakone i to u toku predizborne kampanje.
“Sudeći po prethodnom tekstu zakona i dosadašnjoj praksi ove Vlade, veoma smo zabrinuti da će i kvalitet ovoga zakona biti upitan. Rupe koje su postojale u prethodnom predlogu Zakona su bile takve da bi kriminalcima omogućile da zadrže imovinu i naplate odštetu od države, baš kao što je to urađeno u slučaju Šarića i Kalića”, navode iz MANS-a.
Zahvaljujući Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, organizovana je neka vrsta javne rasprave kroz koju su upravo otkrivene tako velike rupe u zakonu, “da radna grupa tog Odbora nije mogla da ih popravi amandmanima”.
“Sada Vlada ponovo krije izmjene i predlaže ih Skupštini po hitnom postupku, bez bilo kakvih konsultacija”, kazali su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora.
Insistiranje na ovakvoj praksi, uprkos upozorenjima domaće i međunarodne javnosti, kako upozoravaju, otvara veliki prostor za zaključak da pojedinci iz Vlade svjesno i namjerno predlažu izmjene zakona koje pogoduju kriminalcima jer u tome imaju neki lični interes.
“Podsjećamo poslanike da građani decenijama čekaju na pravdu i da bi usvajanjem selektivnih zakona pokazali da ona nije dostižna već je predmet trulih političkih kompromisa”, navodi s eu soapštenju.
Zaključuju da usvajanje ovako važnih zakonskih rješenja zahtijeva političku stabilnosti i široki koncenzus svih zainteresovanih starna, lišen političkih kalkulacija i uz ulaganje dodatnih napora da kompletan proces bude što je moguće više transparentan.
