Uprkos akcijama crnogorske države protiv organizovanog kriminala i šverca, nema najava da će biti preispitan režim slobodnih zona koje su iz Brisela posebno označene kao rizične za krijumčarenje. Mada je najvažni uslov za osnivanje Slobodne zone da je to ekonomski opravdano, to jest, ako se može realno očekivati da će se postići značajni efekti u pogledu izvoza, zapošljavanja, transfera savremenih tehnologija, privrednog restrukturiranja, čini se da su u Crnoj Gori ostvareni neki drugi efekti.
U martu prošle godine, ambasadorka Velike Britanije Karen Medoks kazala je da se samo preko Luke Bar svake godine prokrijumčari više od dvije milijarde cigareta koje dospijevaju na tržišta Evrope.
Medoks je istakla da procjene govore da šverc cigareta košta ekonomije Zapadnog Balkana više od 300 miliona eura izgubljenih prihoda godišnje. Na šverc cigareta posebno upozorava Evropska unija u svojim izvještajima, konkretno ukazujući da treba ispitati djelovanje of-šor kompanija u crnogorskoj luci.
Sredinom 2018. godine tadašnja poslanica Evropskog parlamenta Ana Gomez zatražila je da Evropska komisija ispita stanje u slobodnim zonama u Crnoj Gori. Gomez je tada posebno izrazila zabrinitost što je Crna Gora uz slobodnu zonu u Baru formirala i jednu u Podgorici, radi trgovine cigaretama.
Slobodne zone imaju posebne carinske i trgovinske olakšice, ali se čini da je u Crnoj Gori bilo ozbiljnih zloupotreba.
Zakon kojim se reguliše ova materija je usvojen prije više od dvadeset godina.
“Očigledno je da se Slobodna zona „Luke Bar“ od osnivanja ne koristi za razvoj ekonomije, povećanje prihoda, privlačenje investicija i povećanje zaposlenosti, što bi trebalo da bude njen cilj. Umjesto toga, Slobodna zona bila je i ostala prostor koji se koristi za krijumčarenje”, kazao je advokat Veselin Radulović za Portal RTCG.
Kako kaže, nedostatak propisa koji bi adekvatno uredili proceduru podnošenja prijava, skladištenja robe, njene evidencije i iznošenja, a posebno načina obezbjeđenja naplate carinskog duga i sprječavanja nezakonitog postupanja sa uskladištenom robom, jedan je od razloga zbog kojih o Slobodnoj zoni govorimo isključivo kao o prostoru za krijumčarenje.
“Međutim, smatram da je ključni razlog za to ipak u nedostatku političke volje jer je gotovo izvjesno da se takva vrsta krijumčarenja i u tom obimu ne bi mogla toliko dugo vršiti da njeni organizatori nemaju podršku od strane javnih funkcionera od čije volje zavisi uređenje ove procedure. Drugim riječima, u slučaju Slobodne zone na djelu imamo školski primjer organizovanog kriminala i korucije na visokom nivou bez koje ova vrste krijumčarenja ne bi mogla funkcionisati”, istakao je Radulović.
Poručuje da zabrinjava činjenica da promjena vlasti nije bila od uticaja na promjenu stanja u Slobodnoj zoni, što pokazuje da su sve političke partije prije sklone da učestvuju u kriminalnim djelatnostima i da radi sticanja lične koristi preuzmu mehanizme zloupotreba, nego što su spremne da rade u javnom interesu na uspostavljanju vladavine prava i na suzbijanju kriminala i korupcije.
“Mislim da se takvo stanje neće promijeniti sve dok korumpirani funkcioneri zajedno da organizatorima i pripadnicima kriminalnih grupa ne budu krivično procesuirani i uz adekvatne dokaze pravnosnažno osuđeni. Zato smatram da svi oni koji nijesu na bilo koji način umiješani u kriminalne djelatnosti, a siguran sam da je takvih većina u Crnoj Gori iako su u manjini među javnim funkcionerima, daju punu podršku aktivnostima Specijalnog državnog tužilaštva na suzbijanju organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Oni koji na razne načine učestvuju u kriminalnoj djelatnosti, čine i činiće sve da ometaju, uspore i ospore sve aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva iz straha da bi uskoro mogli pokucati na njihova vrata”, zaključuje Radulović u razgovoru za Portal RTCG.
(RTCG)
