Kontrolno saslušanje o primjeni sporazuma državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih i zločina protiv čovječnosti i genocida, sa posebnim akcentom na istragu slučaja „Lora 3″, biće održano 16. januara.
To je odlučeno na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, a na kontrolno saslušanje biće pozvani predstavnici državnog tužilaštva, Ministarstva pravde i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao i zainteresovani predstavnici nevladinog sektora.
Na Odboru je podržano i formiranje pododbora za analizu postupanja državnih organa u slučajevima ratnih zločina.
Predsjednik Odbora Momo Koprivica kazao je da je sporazum državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske zaključen 2006. godine, i da je dužnost Odbora da sagledaju šta je učinjeno i koji su rezultati u primjeni tog dokumenta.
Kako je naveo, zločin u Lori, posebno slučaj Lora 3 koji se odnosi na zarobljene pripadnike tadašnje Jugoslovenske narodne armije iz Crne Gore, je monstruiozan zločin bez kazne do današnjeg dana.
“Smatramo da je civilizacijska obaveza da se suočimo sa svim aspektima pitanja koja su u našoj nadležnosti kada je riječ o tom zločinu, ali i da utvrdimo šta su naši državni organi uradili na planu gonjenja počinilaca tih krivičnih djela”, rekao je Koprivica.
On je naveo da bi formiranje podobora doponijelo rasvjetljavanju postupanja organa u slučajevima ratnih zločina.
Prema riječima Koprivice, građani Crne Gore koji su stradali u Lori nijesu pripadnici samo jedne etničke ili vjerske pripadnosti.
“Bitno je reći da je najveći doprinos je dao građanin hrvatske nacionalnosti. Njegova svjedočenja i hrabrost su doprinijeli rasvjetljavanju tog slučaja”, istakao je Koprivica.
On je kazao da nema vladavine prava gdje se ne procesuiranju ratni zločini, u ma kojem kolektivu.
Iz tog razloga, kako je rekao, neophodno je da se sprovede princip individualne odgovornosti.
“Svjedok sam događaja s početka 2004. godine kada je bila sahrana građana Nikšića. Bilo je evidentno ignorisnje državno-političkog vrha, a po čijem su vojnom nalogu zarobljenici upućeni na ratište. To je primjer nepoštovanja nevinih žrtava”, smatra Koprivica.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurovuć je rekao da je ovo veliki trenutak za crnogorski parlament koji je, prema njegovim riječima, smogao snage da se nakon toliko godina bavi tom veoma važnom temom za cijelu Crnu Goru.
“Naš zadatak nije da presuđujemo, nego da apelujemo na državne organe da rade svoj posao, jer to nijesu radili prethodnih 30 godina”, rekao je Vučurović.
Prema ocjeni Vučurovića, mjere iz tog sporazuma primjenjivale su se isključivo protiv državljana Crne Gore.
“Očigledno se radilo o jednostranom sporazumu. Nakon ovoliko godina niko nije ništa uradio po pitanju naših mučenika koji su stradali u Lori. Radi se o ponižavajućem odnosu“, saopštio je Vučurović.
On je kazao da je neophodno da se paralelno vodi i istraga prema tužiocima i vrhu bivšeg režima koji je, kako je rekao Vučurović, zataškavao te zločine i nije htio da pokrene istragu.
Njegov partijski kolega Slaven Radunović kazao je da je Skupština dužna da se bavi ovakvim stvarima, posebno ako vidi da druge grane vlasti prenebjegavaju da se bave takvim slučajevima.
“Smatram da je ovo danas istorijski dan za Crnu Goru, za sve porodice i ljude koji su onako patili, da u ovoj državi ipak postoje ljudi koji neće zaboraviti na žrtve”, rekao je Radunović.
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Milosava Paunović je rekla da se na ovaj način brani dostojanstvo države.
“Sve države okruženja, koje su devedesetih bile zahvaćene ratom i ratnim dešavanjima, na neki način su zaštitile svoje građane, u smislu postizanja pravde u slučajevima ratnih zločina i raznih zlostavljanja, a Crna Gora je vrlo malo uradila po tom pitanju”, kazala je Paunović.
Ona je rekla da su u logoru Lora sistematski razrađivani načini mučenja civila i vojnika.
“Da je samo jedan građanin Crne Gore ovako stradao, država je bila dužna da na neki način kao oštećena učestvuje u postupku koji se vodio u Hrvatskoj. Mi to nijesmo radili, naše tužilaštvo je ostalo nijemo i na saopštavanje epiloga postupaka koji su vođeni”, kazala je Paunović.
Poslanik CIVIS-a Srđan Pavićević je rekao da se, u tragediji raspada Jugoslavije, desilo puno zločina i nečovječnih postupaka.
Kako je naveo, činjenica je da istorijski fakti ne mogu biti filtrirani jer, ukoliko se istorija ne poštuje, ona će se ponoviti.
Prema riječima Pavićevića, priča koja se desila sa pripadnicima crnogorskog naroda koji su stradali u Lori je jedna od epizoda koja se dešavala svima – Bošnjacima, Hrvatima, Srbima, Albancima, Kosovarima, Slovencima i svim nacionalnim manjinama.
“Niko na ovom prostoru nije ostao pošteđen. Moramo da se branimo istorijom od zlodjela, ali istorijom koja je fakticitet. Onako kako se odnosimo prema Lori, treba da se odnosimo prema deportacijama, Dubrovniku, Slavoniji”, rekao je Pavićević.
Koordinatorka Informaciono dokumentacionog centra Mehdina Kašić Šutković rekla je da je suočavanje sa prošlošću veoma važno, kako bi se dopinijelo pomirenju građana unutar države, ali i u regionu.
Kako je saopštila, Lora nije jednini ratni zločin koji tri decenije čeka svoju pravdu.
“Iako ratni zločini ne zastarijevaju, postoji drugi problem, jer žrtve i počinioci umiru pa nemamo koga da osudimo i u čije ime tu pravdu da spovedemo. Zamolila bih Odbor da nastavi u istom pravcu i kada su ostali zločini u pitanju”, rekla je Kašić Šutković.
Predsjednik Udruženja boraca ratova 1991-1992. godine Radan Nikolić je rekao da će to biti inicijativa koja će najviše na političkom planu doprinijeti suočavanju na bazi istine.
“Sporazum državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih i zločina protiv čovječnosti i genocida je baziran na političkoj platformi”, rekao je Nikolić.
