Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture u Ženevi završio je razmatranje trećeg periodičnog izvještaja Crne Gore o naporima da sprovede odredbe Konvencije protiv torture, posebno ukazujći na pitanje istraga o ratnim zločinima. Uz to, stručnjaci Komiteta pohvalili su Crnu Goru u dijelu usvajanja zakona koji štite lica kojima je potrebna međunarodna zaštita od protjerivanja. Postavlili su pitanje o istrazi ratnih zločina i niskim kaznama za mučenje, prema crnogorskom Krivičnom zakoniku, prenosi Radio televizija Crne Gore.
Potpredsjednica Odbora i izvjestilac za Crnu Goru Ana Racu kazala je da od 2006. godine, odnosno od kada je Crna Gora postala nezavisna država, crnogorski državni tužioci nisu samoinicijativno pokrenuli nijednu istragu ratnih zločina. Jedno od objašnjenja za nefikasnost istraga ratnih zločina bio je, kako je kazala ona, nedostatak političke volje.
Odgovarajući na pitanja o ratnim zločinima, delegacija Crne Gore rekla da je Vrhovni sud istraživao slučajeve ratnih zločina, a u jednom slučaju osudio je počinioca na 14 godina zatvora.
“Tužilaštvo je tokom 2020. godine prikupilo dokaze o ratnim zločinima počinjenim nad civilima od strane državljana Crne Gore i formiralo predmet za procesuiranje počinilaca ratnih zločina. Održani su sastanci na kojima su razmijenjene konkretne informacije koje su pomogle da se utvrde činjenice slučaja u vezi sa osumnjičenim ratnim zločinima”, objasnili su iz delegacije Crne Gore.
Tu delegaciju su činili predstavnici Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, Ministarstva finansija i socijalnog staranja, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva zdravlja, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, Vrhovnog suda i Stalne misije Crne Gore pri Kancelariji Ujedinjenih nacija u Ženevi.
Šef delegacije Crne Gore Bojan Božović rekao je da je maksimalna kazna za mučenje prema Krivičnom zakoniku Crne Gore deset godina, te da je potrebno pooštravanje kaznene politike. Predstavljajući izvještaj Božović je rekao da se radi na izmjenama i dopunama zakona o pravnoj pomoći, kojim bi se žrtve torture prepoznale kao privilegovani korisnici prava na pravnu pomoć.
“Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, usvojenim u decembru 2021. godine, propisane su strože kazne za krivična djela nasilja u porodici ili nasilja u široj porodici, uz formiranje tijela za posebnu brigu o žrtvama ovog krivičnog djela. Kako bi se smanjila prenatrpanost zatvora i poboljšali uslovi za uhapšene osobe planirana su četiri nova objekta”, kazao je Božović.
Potpredsjednica Odbora Racu osvrnula se i na kazne za mučenje koje su predviđene KZ Crne Gore, a koje je ocijenila preniskim.
“Postojeće kazne nijesu bile srazmerne težini krivičnog djela torture i trebalo bi da budu povećane kako bi obuhvatile oblike mučenja koji su podrazumijevali teške tjelesne povrede ili smrtni ishod”. rekla je Racu.
Zatvorske kazne za krivično djelo mučenje su, smatra ona, preniske.
Racu se zapitala da li Crna Gora namjerava da poveća kazne za krivično djelo mučenje, te da li će isključiti mogućnost zastare ovog krivičnog djela.
