Predsjednik Vlade i Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić počeo je s partijama vladajuće većine razgovore o imenovanju ambasadora s političke kvote, saznaju nezvanično “Vijesti”.
S te kvote trebalo bi da bude postavljeno 12 ambasadora, od čega će četiri predložiti koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
Taj savez, koji čine Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića i Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića, tražio je ambasadorske pozicije u Pekingu, Moskvi, Atini i Beogradu, rekao je preksinoć Knežević u emisiji na RTNK.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, NSD i DNP su dogovorili da Mandićevoj partiji pripadnu mjesta u Pekingu, Atini i Beogradu, dok će kandidata za ambasadora u Moskvi predložiti Kneževićeva stranka.
Kneževića i Mandića opozicija optužuje za političke veze s Rusijom, i njima se, uz dvojicu ruskih državljana, sudi se za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Lideri ZBCG od početka tvrde da je riječ o političkom progonu i montiranom procesu.
Izvor iz vrha DNP-a tvrdi da je Spajić prihvatio da ZBCG dobije ambasadorske pozicije u ova četiri grada.
“Shodno koalicionom sporazumu, koaliciji ZBCG pripale su četiri ambasadorske funkcije – u Srbiji, Rusiji, Kini i Grčkoj. Očekujemo da naši kandidati prođu svu neophodnu proceduru i dobiju saglasnost Vlade i, konačno, predsjednika Jakova Milatovića”, zvanično je odgovoreno “Vijestima” iz DNP-a, nakon upita.
Prema jednom izvoru “Vijesti”, ZBCG bi do 10. februara trebalo da predloži kandidate za ambasadore. Drugi sagovornik pak tvrdi da rok nije određen.
Koalicionim sporazumom o vlasti nije precizirana raspodjela ambasadorskih pozicija, već se samo navodi da će se konstituenti “striktno pridržavati zakonskih propisa i najboljih praksi u dijelu imenovanja političkih funkcija”. Zakonom o vanjskim poslovima propisano je da najviše 30 odsto ambasadora može biti imenovano politički. Međutim, u javnosti se govorilo da bi ZBCG trebalo da dobije 40 odsto od tih imenovanja, što znači – oko 12 odsto od ukupnog broja ambasadora s političke kvote.
Spajić razgovore o popuni diplomatske mreže vodi, prema informacijama “Vijesti”, pojedinačno s partijama. Međutim, nije poznato koja bi ambasadorska mjesta trebalo da pripadnu preostalim konstituentima većine. Dvije albanske koalicije navodno su zainteresovane za pozicije u Prištini i Tirani, ali sagovornik iz jednog od tih saveza kaže da ta tema nije otvorena, već da će oni vjerovatno zahtijevati da predlože kandidate za pojedine ambasade.
Prema Ustavu, predsjednik postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade i uz mišljenje skupštinskog odbora nadležnog za međunarodne odnose.
“Vijesti” saznaju da je kabinet šefa države Milatovića više puta bezuspješno pokušavao da uspostavi komunikaciju s Ministarstvom vanjskih poslova (MVP) o konsultacijama.
Milatović je tokom prošle jeseni inicirao konsultacije sa Spajićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za spoljne poslove Aleksom Bečićem i ministrom vanjskih poslova Filipom Ivanovićem, ali do sastanka nije došlo.
Ivanović je nedavno izjavio da će do kraja januara država imati neke predloge za ambasadore, “što političkih, što vanpolitičkih ličnosti”.
“To ćemo raditi postepeno, vodeći računa o prioritetima… Imena se, ipak, neće znati do agremana”, poručio je.
Crna Gora ima ambasadore na samo desetak adresa u svijetu, dok je otpravnici poslova predstavljaju na dvaput više. Otpravnici predstavljaju Crnu Goru u nekim od globalno najvažnijih političkih i finansijskih centara, poput Vašingtona, Pekinga, Londona, Berlina i Abu Dabija, a nalaze se i u gotovo cijelom okruženju.
Razlog takvog stanja diplomatske mreže je posljedica nemogućnosti dogovora prethodne dvije vlade i doskorašnjeg šefa države Mila Đukanovića o postavljenju diplomata.
Milatović: Očekujem da ćemo uskoro uputiti ambasadora u Beograd
Predsjednik Milatović primio je juče akreditive novoimenovanih ambasadora Srbije Nebojše Rodića, Luksemburga Marka Hubša, Litvanije Eduardasa Borisovasa i Omana Badera Mohameda Bader Al Manterija.
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, šef države je u razgovoru s Rodićem istakao da u odnosima Crne Gore i Srbije postoji prostor za snaženje međudržavne saradnje u obostranom interesu, “što građani obje države odavno očekuju”.
“Podsjetio je kako je, nakon stupanja na dužnost, nakon posjete EU institucijama u Briselu, za prvu bilateralnu posjetu odabrao Srbiju, što svakako predstavlja novi momenat u odnosima ove dvije države. Izrazio je uvjerenje da će imenovanje ambasadora Srbije u Crnoj Gori dati doprinos jačanju bilateralnih odnosa dviju zemalja, uz očekivanje da će Crna Gora uskoro uputiti ambasadora u Beograd”, navodi se u saopštenju.
(Vijesti)
