Crna Gora, paralelno sa reformama na putu ka Evropskoj uniji (EU), mora da riješi unutrašnje, realne probleme, poručio je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Savo Kentera i nagovijestio mogućnost političkog angažmana.
On je kazao da niko u Crnoj Gori ne može očekivati da će država napredovati ka EU, a da se prije toga ne srede stvari u sopstvenom dvorištu.
“Potrebno je suočiti se sa nekim stvarima, nazvati ih pravim imenom i razgovarati sa svima koji misle drugačije, a ne gurati stvari pod tepih, pa da u jednom momentu imamo tempiranu bombu, koja će eksplodirati”, rekao je Kentera u intervjuu agenciji MINA.
Na pitanje da li planira da se politički angažuje, on je odgovorio da definitivno mora nešto uraditi i da ne može više sjedjeti sa strane i skrštenih ruku gledati šta se dešava.
“Sedmicama razgovaram sa mnogim ljudima od integriteta. Ne znam ni da li pripadaju određenim partijama, ne pitam ih te stvari, ali vidim da je svima njima u interesu da vide bolju Crnu Goru i vidim da su spremni da se aktiviraju i uključe u određene stvari”, rekao je Kentera.
On je poručio da će nastaviti da razgovara sa svima kojima je, kako je naglasio, Crna Gora na prvom mjestu, a ne bilo koja partija, pojedinac, ili interesi “ove ili one zemlje“, jer „svako ko gradi svoju budućnost u ovoj državi, mora je poštovati i mora poštovati njene institucije“.
Kentera smatra i da ima dosta hrabrih i ljudi od integriteta koji znaju svoj posao.
“Pozivam sve ostvarane, ljude od integriteta, koji znaju svoj posao i imaju hrabrost, da izađu i kažu šta misle, da kritikuju i ono što je sad i ono što je bilo, ali i da daju konkretna rješenja za izlazak Crne Gore iz ovog stanja”, kazao je Kentera.
Prema njegovim riječima, ogroman broj ljudi razočaran je onim što se dešava posljednjih godina.
“Ne vidim u ovom momentu da imamo kvalitetnu opoziciju, državotvornu, u smislu da je građanska Crna Gora na prvom mjestu. Ogroman broj ljudi ne izlazi na izbore. Razočarani su onim što se dešavalo u periodu od 30 godina, ali su isto tako razočarani i u ovom periodu od posljednje četiri”, dodao je Kentera.
On je kazao da je najbolja stvar koja se desila u četiri godine smjenjivost vlasti, ali da je ono što se nije promijenilo način funkcionisanja vlasti.
“I dalje se ljudi zapošljavaju isključivo ako su pripadnici jedne, druge ili treće partije. I dalje imamo duboke podjele u društvu”, rekao je Kentera.
Problem je, smatra on, što se i dalje vodi ekonomija po principu zaduživanja, a vidjeli smo, kako kaže, do čega je doveo taj „DPS pristup“ ekonomskoj politici.
“Jedino jačanje privrede i privatnog sektora može dovesti do organskog povećanja plata, i to organsko povećanje plata neće dovesti do inflacije koja će ga pojesti”, istakao je Kentera.
DPS najosjetljivije teme gurao pod tepih, današnja vlast radi isto
On je rekao da je u proteklih 30 godina najveća greška Demokratske partije socijalista (DPS) bila što su najosjetljivije teme gurali pod tepih, i da je onda sve to došlo na naplatu.
Kentera je ocijenio da se ista praksa ponavlja i sada.
“Sada zarad puta ka EU, radimo sve ono što je 30 godina pogrešno rađeno, u smislu skrivanja pod tepih svih najosjetljivijih stvari. EU da, EU što prije, to nije sporno, međutim paralelno sa EU putem moraju se riješiti unutrašnje stvari i podjele“, naveo je Kentera.
Smijenjen sam sa mjesta direktora ANB-a, jer sam branio interese Crne Gore
Upitan zašto je, nakon svega pet mjeseci, smijenjen sa funkcije direktora ANB-a, on je rekao da je glavni razlog to što je čuvao i branio interese Crne Gore.
“To što sam se trudio da se sačuva Ustav i zakoni i što nijesam dozvolio da bilo ko sa strane, ili iznutra podriva ustavni poredak Crne Gore i radi na štetu građana”, istakao je Kentera.
On je kazao da su postojala tri primarna razloga za njegovu smjenu.
„Jedan je taj što sam imao izuzetno dobru saradnju sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, koji izuzetno profesionalno obavlja posao, i gdje se odmah stvorio odnos povjerenja, gdje smo vidjeli da možemo da radimo zajednički neke stvari, i tada smo već krenuli u akciju oko Rada Miloševića”, naveo je Kentera.
Agenciji je, kako je rekao, od tužilaštva zatražena asistencija i nakon toga je kasnije došlo i do hapšenja Miloševića.
“Da budem precizan, mnogo prije nego što će doći do svega toga tadašnjeg premijera Dritana Abazovića sam više puta upozoravao na Miloševića i sve šta radi, međutim, Abazović je to sve ignorisao i nije tome pridavao nikakav značaj”, naveo je Kentera.
Drugi razlog, kako je rekao, je to što su uspjeli da razotkriju mrežu 28 stranih agenata, što je, prema njegovoj ocjeni, “jedna od najvećih akcija te vrste na evropskom tlu”.
“I to je, čini mi se, moj najveći „grijeh“ bio. I treća stvar je ta što nijesam htio da dozvolim da politika uđe i rukovodi službom”, naveo je Kentera.
Njegova smjena, kako je kazao, mogla je bez ikakvih problema uslijediti par dana kasnije, a ne na panelu konferencije na kojem je učestvovao i šef partnerske službe NATO članice.
“Poenta je bila da se pošalje vrlo snažna poruka da se neke stvari neće tolerisati, da onaj ko misli u Crnoj Gori da štiti interese Crne Gore, a koji nijesu u skladu sa interesima nekih drugih država, da on ne može biti na toj funkciji, i to je iz tih razloga i odrađeno”, rekao je Kentera.
On je kazao da, zbog njegove smjene sa mjesta direktora, nijesu uspjeli da nastave mnoge akcije i operacija koje su pokrenute.
“Gdje bi sigurno došlo do razotkrivanja još većih stvari nego što je mreža od 28 agenata, koje bi dovele vjerovatno i do samog vrha, do nekih ljudi u Crnoj Gori i to nekome nije odgovaralo”, naveo je Kentera.
Abazović bio samo vojnik koji je izvršavao naređenje
On je dodao da je u tom momentu “neko procijenio da on mora biti hitno smijenjen”.
“I da se razumijemo jednu stvar, ja tu potpuno razumijem Abazovića koji je to uradio, zato što je on samo vojnik koji je izvršavao naređenje”, kazao je Kentera.
On je rekao da nije tu stvar bila nepovjerenja između njega i Abazovića, ili bilo čega drugog, već jednostavno njegovih nalogodavaca koji su bili vrlo jasni i precizni da on kao direktor službe, više ne može ostati na toj poziciji.
Na pitanje ko su ti nalogodavci, on je odgovorio da, prije svega, ključni nalogodavac dolazi iz Rusije.
“To je apsolutno evidentno bilo, zato što se ta mreža bazirala, prije svega, na mreži ruskih agenata, ali ne treba zanemariti ni proksije, odnosno države, pojedince i razne subjekte koji rade za njihove interese u Crnoj Gori, odnosno protiv interesa Crne Gore”, kazao je Kentera.
Stanje u bezbjednosnom sektoru nikad gore
Upitan da ocijeni stanje u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori, Kentera je kazao da nikad nije bilo gore.
“Poražavajuće je da nemamo sektor bezbjednosti, koji je sposoban i kadar da se odupre svim onim prijetnjama koje dolaze, kako spolja, tako i iznutra”, rekao je Kentera.
Prema njegovim riječima, sistem bezbjednosti mora biti zasnovan isključivo na tome da štiti interese Crne Gore i svakog njenog građanina.
“Dok god puštamo da nam u državi neki drugi sa strane i druge zemlje rade sve ono što se trenutno radi, počevši od kadriranja, pa nadalje, to nije dobro i to je ono što razara sistem bezbjednosti u Crnoj Gori, i ne samo sistem bezbjednosti nego društvo kao društvo“, kazao je Kentera.
On je rekao da se uticaji koji dolaze sa strane reflektuju, prije svega, kroz proksije koji djeluju unutar Crne Gore.
“Nije samo sektor bezbjednosti taj za koji se određene partije bore, bore se i te kako za ministarstva prosvjete, kulture”, naveo je Kentera.
Ti resori su, prema njegovim riječima, ustvari ključni za sve buduće stvari.
“Ako imate kontrolu nad umovima ljudi, sjutra ćete onda imati kontrolu nad čitavom državom. I mnogo je bolje, u tom smislu, imati kontrolu nad ministarstvom prosvjete, jer ćete za pet, ili deset godina oblikovati veliki broj generacija, koje će izaći sa jednim načinom razmišljanja“, naveo je Kentera.
On je ocijenio da se iz tih razloga bivši Demokratski front (DF), odnosno konstituenti koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) danas uopšte ne bore za sektor bezbjednosti.
ZBCG-u ne smiju pripasti resori prosvjete i kulture
Upitan da li očekuje da nakon rekonstrukcije Vlade resor prosvjete pripadne koaliciji ZBCG, Kentera je kazao da ne želi da vjeruje u to, jer „ako se to desi, onda zaista imamo ozbiljan problem“.
„Onda imamo ozbiljan problem – da ćemo za par godina imati situaciju koju niko ne želi da vidi u Crnoj Gori, a to je da budemo okrenuti potpuno zatvorenom sistemu, prema zemljama koje su potpuno ekskomunicirane od svih demokratskih država“, naveo je Kentera.
To je, kako je rekao, ključni razlog koji danas stoji – da se partijama koje pripadaju bivšem DF-u nikako ne smije dozvoliti pristup ministarstvima prosvjete i kulture.
Na pitanje da li u sadašnjoj parlamentarnoj većini vidi potencijal da jako i konkretno odgovori na spoljne i uticaje iznutra, Kentera je odgovorio odrično.
„Nažalost ne, zato što imamo parlamentarnu većinu koja ideološki nije kompaktna i dok god imate takvu situaciju, ne možete ni očekivati promptan, konkretan, jak odgovor države“, kazao je Kentera.
Kako je rekao, niko ne želi da se bavi osjetljivim pitanjima, počev od Vlade, predsjednika, Skupštine, pa do svih ostalih.
Upitan kako komentariše djelovanje opozicije na čelu sa DPS-om, on je kazao da je ta stranka, od 2020. godine do danas, imala priliku da uradi konkretne stvari.
„Šta su uradili? Ništa. Ja DPS u ovom momentu vidim kao partiju koja nema nikakvih ideja, kao partiju koja nema hrabrosti i kao partiju koja je potpuno anemična da bilo šta uradi“, naveo je Kentera.
Kako je rekao, jedino što vidi i čuje, kako od DPS-a, tako i svih ostalih, je „zapomaganje sa strane“.
„Zapomaganje da dođu naši partneri, da nam pomognu i oni riješe stvari u našoj kući. To se neće desiti, to ne treba da se desi. Ono što treba da se desi je da mi sami ovdje rješimo stvari, a ne neko sa strane da rješava probleme u našoj kući“, dodao je Kentera.
Na pitanje da li je nekad bio član DPS-a, on je odgovorio odrično, navodeći da nikad nije bio član nijedne partije.
Kentera je kazao da je povezivanje sa DPS-om vjerovatno proisteklo od momenta kada je ta stranka krenula da vodi nedvosmislenu spoljnu politiku prema Zapadu i evroatlantskim integracijama.
Prema njegovim riječima, vrlo mali broj ljudi tada je vjerovao u Crnu Goru kao nezavisnu, a kamoli kao državu koja će biti članica NATO-a i EU.
„U svim tim godinama, od 2004. do 2015, kada smo dobili poziv za članstvo u NATO, ja sam bio na meti tog istog DPS-a“, kazao je Kentera.
Srbija sada faktor nestabilnosti na Balkanu
Na pitanje koga vidi kao partnere Crne Gore na Zapadnom Balkanu, on je odgovorio da je, kada je u pitanju region, ključno da se nastavi sa razvijanjem najboljih mogućih odnose sa prvim susjedima.
„Prirodno je i potpuno normalno da sjutra imamo najbolje moguće odnose sa Srbijom, koja će biti dio demokratskog svijeta, koja dijeli iste one vrijednosti za koje se i Crna Gora i svi ostali u susjedstvu zalažu, ali ne sa Srbijom koja radi protiv interesa ove države“, naveo je Kentera.
Trenutna politika u Srbiji se, kako je ocijenio, mora mijenjati, u smislu da od faktora i izvoznika nestabilnosti postane faktor stabilnosti u regionu.
Kentera je rekao da se, pored Srbije, odnosi moraju unapređivati i sa svim ostalim državama regiona.
On je naveo da, van regiona, kao partnere Crne Gore vidi one tradicionalne, prije svega Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju, Njemačku i Francusku.
„Oni treba da znaju da smo svoji na svome i da su ovdje uvijek dobrodošli, ne samo oni nego svi ostali, kao prijatelji i partneri, ali da se Crna Gora pita unutar svojih granica o svemu onome što je ključno za njene nacionalne interese“, kazao je Kentera.
