Crna Gora revidirala je pravni okvir koji garantuje nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema, navodi se u Izvještaju o vladavini prava koji je objavila Evropska komisija (EK).
“Značajna kašnjenja u imenovanju sudija imala su ozbiljan uticaj na pravosudni sistem, iako je sada ostalo da se imenuje samo predsjednik Vrhovnog suda” ističe se u dokumentu.
Kada je u pitanju perceprija korupcije, izvještaj pokazuje da je indeks percepcije korpupcije u zemljama kandidatima ispod prosjeka- U Crnoj Gori 45, Sjevernoj Makedoniji 40, Albaniji i Srbiji 36.
Ističe se da je Crna Gora usvojila strategiju za borbu protiv korupcije, ali se između ostalog konstatuje i nedostatak specijalizovanih službi za borbu protiv te pojave.
Dalje se navodi da je videncija istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou je stabilna, ali nedostatak suđenja i konačnih odluka doprinosi percepciji nekažnjivosti.
Komisija u Izvještaju podsjeća da je u Crnoj Gori nedavno usvojen i novi zakon o lobiranju, kao i da su zakonske odredbe o zaštiti uzbunjivača (zviždača) izmijenjene u cilju usklađivanja sa pravnim tekovinama EU.
U dijelu koji se odnosi na medije, ocjenjuje se da je Crna Gora postavila zakonski okvir kojim medijski regulator raspolaže sveobuhvatnim instrumentima sankcionisanja, uključujući ovlašćenje da izriče novčane kazne u slučaju kršenja zakona.
Konstatuje se da novi Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama obavezuje pružaoce audiovizuelnih usluga da medijskom regulatoru dostave informacije o vlasništvu.
Kako bi se postigla veća zaštita zaštita medija od političkog pritiska i neprikladnog uticaja, očekuje se da će nedavna zakonska reforma javnih medija u Crnoj Gori donijeti pozitivne pomake kako u pogledu upravljanja tako i u pogledu finansiranja.
U dijelu inkluzivnosti, kvaliteta i transparentnosti procesa donošenja zakona ističe se da, uprkos uspostavljenom okviru za inkluzivan zakonodavni proces, ostaju izazovi u vezi sa neadekvatnim javnim konsultacijama.
Izvještaj konstatuje i da je kancelarija ombudsmana unaprijedila svoje kapacitete za rješavanje žalbi i poboljšanje kvaliteta odluka, ali odsustvo sistematskog praćenja njenih preporuka podriva efikasnost njenog rada.
Od 2024. godine, kako je najavila predsjednica EK Ursula fon der Lajen u govoru o stanju Unije 2023. godine, Komisija je odlučila da proširi učešće u Izvještaju o vladavini prava sa zemalja članica na zemlje kandidate kako bi dopunila rad u procesu pristupanja.
Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija sada učestvuju u Izvještaju o vladavini prava koji definiše napredak postignut u njihovom procesu pristupanja ili napredak u pogledu njihovog nivoa spremnosti u vladavini prava.
“Uključivanje ovih zemalja uz države članice će ojačati podršku EU reformama vladavine prava, podržati njihov proces pristupanja i pomoći u održavanju održivog obrasca visokih standarda nakon pristupanja“, ističu u Komisiji.
Svake godine u izvještaju se razmatra stanje vladavine prava u svakoj državi članici i EU u cjelini, procenjujući na strukturisan i rigorozan način značajna dešavanja u četiri ključne oblasti: pravosuđe, borba protiv korupcije , medijski pluralizam i sloboda; i institucionalne kontrole.
