Vijeće Vrhovnog suda do kraja sedmice donijeće odluku da li da se odloži izručenje kralja kriptovaluta Hjong Do Kvona matičnoj zemlji – Južnoj Koreji, a po Zahtjevu za zaštitu zakonitosti koje je podiglo Vrhovno državno tužilaštvo.
Vrhovno državno tužilaštvo 2. avgusta podnijelo je Vrhovnom sudu Zahtjev za zaštitu zakonitosti sa predlogom za odlaganje izvršenja odluka Višeg suda u Podgorici i Apelacionog suda o izručenju Do Kvona Južnoj Koreji sve do donošenja odluke vijeća Vrhovnog suda.
Tužilaštvo, na čijem je čelu Milorad Marković, tražilo je da Vrhovni sud preispita da li je zakonita Višeg suda u Podgorici ali i Apelacionog suda, kojom je utvrđeno da su ispunjeni uslovi da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, te da se odbije njegovo izručenje Sjedinjenim Američkim Državama.
“Vrhovno državno tužilaštvo 2. 8. 2024. godine podiglo je zahtjev za zaštitu zakonitosti pred Vrhovnim sudom Crne Gore protiv rješenja Višeg suda u Podgorici i Apelacionog suda u pomenutom predmetu, zbog povrede Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima. Predmetnim zahtjevom je predloženo da Vrhovni sud Crne Gore, shodno zakonskim odredbama, odloži izvršenje odluka Višeg suda u Podgorici i Apelacionog suda Crne Gore do donošenja odluke Vrhovnog suda po podignutom Zahtjevu za zaštitu zakonitosti izjavljenog na ove sudske odluke”, naveli su u odgovorima Vijestima.
Rodić: Očekujemo da Kvon u narednim danima bude izručen
Zastupnik odbrane Do Kvona, advokat Goran Radić kazao je “Vijestima” da “očekuju da u skladu sa pravosnažnom odlukom suda Do Kvon u narednim danima bude izručen Južnoj Koreji”.
“Preinačenje pravosnažne odluke, koja je u korist okrivljenog, nije moguća osim uz zloupotrebu položaja. Kako se pravosnazna odluka ne može preinačiti na zakonit način onda nema svrhe ni odlagati njeno izvršenje već Vrhovni sud može zarad buduće sudske prakse u redovnoj proceduri raspraviti ovo pitanje u skladu sa uobičajenom dinamikom rada”, kazao je Rodić.
Rodić je podsjetio i na seriju neusklađenih pravnih odluka u slučaju izručenja Do Kvona.
“Kad je Viši sud donio treću po redu odluku u skraćenom postupku da se Kvon izruči SAD, onda tužilaštvo nije ništa prigovaralo takvoj odluci. Bilo im je sasvim u redu i zakonito da sud, a ne ministar odlučuje o izručenju. Pošto je ta odluka ukinuta jer je bila zasnovana na lažnim podacima o vremenu prijema zahtjeva za izručenje, koje je sudu dostavio ministar pravde Andrej Milović, Viši sud je donio novu odluku kojom dozvoljava izručenje Kvona Koreji. E tek tada tužilaštvo razvija novu pravnu teoriju, da ne može sud u skraćenom, nego ministar pravde u redovnom postupku odlučivati o izručenju Kvona. Očigledno nije važno postupanje u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima, već ispuniti ministrovo nezakonito privatno obećanje o izručenju Kwona”, navodi Rodić.
On je saopštio i da sedam sudskih odluka u ovom slučaju ekstradicije predstavljaju svojevrsnu pravosudnu blamažu.
“Naravno, u svemu tome treba istaći i pozitivan izuzetak – konzistentno zakonito odlučivanje Apelacionog suda, kojem je bila samo važna primjena zakona i međunarodnih ugovora”, istakao je Rodić.
Podizanje zahtjeva uslijedilo je dan nakon što je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio 1. avgusta odluku Višeg suda kojom se dozvoljava izručenje Do Kvona matičnoj zemlji, a odbija izručenje SAD-u.
Obje države potraživale su Do Kvona zbog krivičnih djela prevara sa kripto valutama u vrijednosti od najmanje 40 milijardi dolara, a procjenjuje se da je tolika šteta pričinjena investitorima krahom njegovih kriptovaluta – Luna i Terra.
U saopštenju Apelacionog suda pisalo je da je odluka o izručenju Seulu – pravnosnažna.
Po ocjeni Apelacionog suda, Viši je pravilno utvrdio da Južna Koreja ima prednost jer je njena zamolnica za izručenje stigla prije američke.
“Prvostepenim rješenjem Višeg suda u Podgorici dozvoljeno je izručenje u skraćenom postupku Kwon Do Hyeonga, radi krivičnog gonjenja zbog više krivičnih djela po molbi Republike Koreje, dok je odbijeno izručenje ovog okrivljenog u skraćenom postupku po molbi SAD-a”, navodi se u saopštenju Apelacionog suda.
Do Kvon napustio je pritvor u Spužu i mjesecima u Prihvatilištu za strance čeka ekstradiciju.
On je u martu 2023. godine uhapšen na podgoričkom aerodromu sa poslovnim partnerom Čang Junom kada su koristeći falsifikovane pasoše, pokušali da odlete za Dubai.
Čang Jun, nakon što je izdržao kaznu zatvora u Spužu, 5. februara je izručen Južnoj Koreji, ali ta odluka je bila laka jer ga je samo i potraživala matična zemlja.
Sudovi u Crnoj Gori su do sada više puta oprečno odlučivali o zahtjevima SAD i Južne Koreje za izručenje Do Kvona, a vjerovatno će taj slučaj ostati zabilježen kao nesvakidašnji jer je oko iste pravni stvari odlučivano čak sedam puta.
Viši sud je prvo odlučio da ga izruči SAD. Nakon što je poništena odluka, taj sud je odlučio da ga izruči Južnoj Koreji.
Njegov advokat Goran Rodić nedavno je nakon odluke Apelacionog suda da se Do Kvon izruči matičnoj zemlji rekao da je odluka “u cjelosti saglasna sa zakonom i međunarodnim ugovorima koji regulišu ekstradiciju lica koja se potražuju zbog krivičnog gonjenja ili izdržavanja kazne”.
Za godinu i po od kako Do Kvon nakon hapšenja boravi u Crnoj Gori oko njegovog imena vežu se i mnoge afere ali i političke borbe između bivšeg i sadašnjeg premijera Dritana Abazovića i Milojka Spajića.
Nekoliko dana uoči prošlogodišnjih izbora, Do Kvon je Abazoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavio pismo u kojem, navodno u negativnom kontekstu, pominje Spajića.
Prema riječima Abazovića, Do Kvon je u pismu naveo da je kriptozajednica plaćala, odnosno pomagala određene partije, dok je njegov partijski kolega, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao da su u laptopu nađeni dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kvona…
Specijalno državno tužilaštvo je formiralo predmet, u ZIKS-u je saslušavan Do Kvon, dok je premijer Spajić dao izjavu u svojstvu građanina.
Proglašen krivim u Njujorku
Kralju kripotovaluta, kako Do Kvona nazivaju svjetski mediji, u odsustvu je počelo suđenje u Njujorku.
Tamošnja porota proglasila je 5. aprila Do Kvona i njegovu kompaniju Terraform labs odgovornim za građansku prevaru, složivši se sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti (SEC) da su obmanuli investitore, koji su izgubili oko 40 milijardi dolara.
Kompanija Terraform labs pristala je da plati oko 4,5 milijardi dolara u građanskom poravnanju sa SEC.
Uprkos tome što je njegova kompanija postigla poravnanje sa SEC, SAD su ostale pri zahtjevu da im Crna Gora izruči Do Kvona.
