Zbog promjene sudećeg sudije, danas je u Višem sudu u Podgorici iznova počeo sudski postupak protiv okrivljene Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda i okrivljene Milice Vlahović Milosavljević, sutkinje Privrednog suda Crne Gore, zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja.
Vlahović Milosavljević optužena je da je nezakonito donijela rješenje kojim je usvojen predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja radi obezbjeđenja novčanog potraživanja predlagača Rada Arsića.
Optužnicom je predstavljeno da je Vesna Medenica, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, zloupotrebom službenog položaja putem podstrekavanja, navodno uticala i na sutkinju Privrednog suda Milicu Vlahović Milosavljević da donese odluku u jednom predmetu u korist njenog kuma Rada Arsića.
Iznoseći odbranu, okrivljene su ostale kod ranije datih odbrana na ročištu glavnog pretresa 23. aprila 2024. godine.
Vlahović Milosavljević je kao i ranije, u potpunosti odbacila navode optužnice da je nezakonito donijela rješenje kojim je usvojen predlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja radi obezbjeđenja novčanog potraživanja predlagača Rada Arsića, kuma Vesne Medenice.
Navela je da je rješenje koje je kao sutkinja donijela, potvrđeno od drugostepenog vijeća Privrednog suda.
„Negiram izvršenje krivičnog djela koje mi se optužnicom stavlja na teret. Nevjerovatno je i paradoksalno da sam optužena zbog donošenja navodno nezakonitog rješenja o određivanju privremene mjere, uprkos činjenici što je to rješenje zakonito i kao takvo je potvrđeno od strane više nadležne instance – drugostepenog Vijeća od troje sudija. Podizanjem ove optužnice zakonita i pravosnažna sudska odluka proglašava se nezakonitom, iako odluka donijeta u prvom stepenu može biti predmet preispitivanja isključivo od strane više instance, koja po izjavljenom pravnom lijeku ispituje zakonitost postupanja sudije prilikom odlučivanja. Optužnicom mi se neosnovano stavlja na teret da sam kao postupajući sudija u prvom stepenu, u predmetu Privrednog suda Crne Gore poslovne oznake P.br.564/16 donijela navodno nezakonito rješenje o određivanju privremene mjere, kao i da je donošenjem tog navodno nezakonitog rješenja pravnom licu AD Korporacija Ten teže povrijeđeno pravo i pričinjena šteta. Osim što djelo koje je predmet optužbe po zakonu nije krivično djelo, ukazujem da u spisima ne postoji nijedan dokaz za ovakvu tezu optužbe, pa nije jasno na osnovu čega sam uopšte optužena, a još manje po kom osnovu je optužnica u odnosu na mene potvrđena“, istakla je Vlahović Milosavljević.
Ona je rekla i da je ova optužba predstavljena na način koji ne odgovara pravu, zakonu i činjeničnom stanju i dokazima u spisima predmeta P.br.564/16 i da je kao takva pravno neodrživa.
„Takođe, optužnica je zasnovana na pogrešnoj primjeni materijalnog prava, odnosno na pogrešnom pravnom tumačenju odredaba člana 287 i člana 288 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, a uz to u optužnici se ne pravi razlika između osnovnih pravnih pojmova, a to je pravo svojine i imovine. Teza optužbe da je rješenje o određivanju privremene nezakonito, proizilazi iz obrazloženja optužnice na strani 145 koje glasi: ‘Dakle, isključena je mogućnost određivanja privremene mjere obezbjeđenja novčanog potraživanja na imovini predlagača obezbjeđenja, odnosno ista se može odrediti isključivo i samo na imovini protivnika obezbjeđenja’. Ovakva teza optužbe je kontradiktorna, obzirom da u konkretnom slučaju privremena mjera nije određena na imovini predlagača obezbjeđenja, kako je to pogrešno predstavljeno u optužnici, već upravo na imovini protivnika obezbjeđenja, i to na starnom pravu tj. hipoteci. U slučaju da je određena na imovini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, protivnik obezbjeđenja pravno lice AD Korporacija Ten nesmetano bi mogao da raspolaže svojom imovinom, na način što bi realizovao hipoteku u cilju naplate potraživanja“, kazala je Vlahović Milosavljević.
Ona je poručila da je rješenje o određivanju privremene mjere donijeto u potpunosti u skladu sa zakonom, što znači da je odluka zakonita, a zakonitom sudskom odlukom nije moguće izvršiti nijedno krivično djelo, a samim tim ni krivično djelo zloupotreba službenog položaja koje joj se optužnicom stavlja na teret.
„Dakle, privremena mjera određena je ne suprotno, kako je to pogrešno predstavljeno u optužnici, nego upravo u skladu sa članom 287 i članom 288 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju. Tužilac u optužnici prenebregava činjenicu da je predmetno rješenje 0 određivanju privremene mjere koje je donijeto u prvom stepenu, nakon 33 dana od njegovog donošenja postalo pravosnažno, na način što je u zakonom propisanom postupku po pravnom lijeku ispitano i u cjelosti potvrđeno od strane više nadležna instance, i to drugostepenog vijeća od troje sudija Privrednog suda. To rješenje je dalje na snazi, i biće na snazi sve do pravosnažnogje končanja pamičnog postupka u predmetu poslovne oznake P.br. 564/16, koji postupak je i dalje u toku“, kazala je Vlahović Milosavljević.
Po njenim riječima, u konkretnom slučaju, po osnovu Ugovora o hipoteci od 27.11.2013. godine konstituisana je hipoteka na nepokretnosti u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, a koja hipoteka je upisana u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten kao obezbjeđenje potraživanja u iznosu od 400.000 eura.
„S obzirom na to da je hipoteka upisana u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten, proizilazi da navedena hipoteka predstavlja imovinu protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten. S obzirom na to da je potraživanje u iznosu od 400.000,00€ obezbijeđeno tom hipotekom obligaciono pravo, proizilazi da navedeno potraživanje takođe predstavlja imovinu protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten. Prema tome, privremena mjera nije određena na imovini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, kako je to pogrešno predstavljeno u optužnici, već je predmetnim rješenjem o određivanju privremene mjere u skladu sa zakonom zabranjeno protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten da raspolaže svojom imovinom, i to navedenom hipotekom i navedenim potraživanjem. Činjenca da su u izreci rješenja o određivanju privremene mjere naznačene, odnosno taksativno nabrojane nepokretnosti koje su u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, ne znači da je privremena mjera određena na njegovoj imovini, budući da su iste nabrojane isključivo iz razloga jer je na njima konstituisana hipoteka koja je upisana u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten, a kojom hipotekom je tom pravnom licu zabranjeno da raspolaže određivanjem privremene mjere“, rekla je Vlahović Milosavljević.
Ona je kazala da je prema tome, potraživanje predlagača obezbjeđenja obezbijeđeno imovinom protivnika obezbjeđenja, tj dospjelim potraživanjem u iznosu od 400.000 eura koje je obezbijeđeno hipotekom koja je u katastar nepokretnosti upisana u korist pravnog lica AD Korporacija Ten, a što je u skladu sa članom 287 stav 1 Zakona o izvršenju obezbjeđenju.
„Dakle, privremenom mjerom nije zabranjeno predlagaču obezbjeđenja Arsić Radu da raspolaže nepokretnostima koje su upisane kao njegova svojina, kako je to pogrešno predstavljeno u optužnici, već je u skladu sa zakonom zabranjeno protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten da raspolaže svojom imovinom, i to hipotekom i potraživanjem u iznosu od 400.000,00 eura koje je obezbijeđeno tom hipotekom. To znači da je privremenom mjerom protivniku obezbjeđenja pravnom licu AD Korporacija Ten zabranjeno u skladu sa zakonom da realizuje hipoteku kao stvarno pravo i da naplati potraživanje obezbijeđeno hipotekom, i to je jedina pravna posljedica koja je nastupila i koja je uopšte mogla nastupiti donošenjem predmetnog rješenja, budući da na predmetnim nepokretnostima hipoteka i dalje egzistira, a da je parnični postupak u predmetu u kom je određena privremena mjera i dalje u toku. Zabranom otuđenja i opterećenja nepokretnosti opterećene hipotekom koje su u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten u skladu sa zakonom zabranjeno da raspolaže svojom imovinom, i to kao prvo obligacionim pravom, tj.dospjelim potraživanjem u iznosu od 400.000,00 eura i kao drugo stvarnim pravom, tj. hipotekom kojom je obezbijeđeno navedeno dospjelo potraživanje u iznosu od 400.000,00 eura“, navela je u odbrani sutkinja Vlahović Milosavljević.
Kazala je da je u konkretnom slučaju, rješenjem o određivanju privremene mjere protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten u skladu sa članom 288 stav 1 tačka 3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju zabranjeno da otuđi ili optereti svoju imovinu, i to stvarno pravo, tj. hipoteku, a što podrazumijeva da je u skladu sa zakonom onemogućen da kao hipotekarni povjerilac realizuje hipoteku kao stvarno pravo i naplati svoje potraživanje obezbijeđeno hipotekom prodajom hipotekovanih nepokretnosti u postupku sudske ili vansudske prodaje.
„Prodajom nepokretnosti koje su upisane u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, a koje su opterećene hipotekom upisanom u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten, protivnik obezbjeđenja AD Korporacija Ten otuđio bi svoju imovinu, i to stvarno pravo tj. hipoteku koja je upisana u katastar nepokretnosti u njegovu korist. Zbog toga je u privremenoj mjeri kojom je protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten zabranjeno otuđenje i opterećenje nepokretnosti opterećene hipotekom upisanom u katastar nepokretnosti u njegovu korist, inkorporirana zabrana protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten da otuđi ili optereti svoje stvarno pravo tj. Hipoteku”, zaključila je Vlahović Milosavljević.
I Medenica je ostala kod ranije date odbrane.
Istakla je da se radi o političkom procesu, te da je ovaj krivično-pravni progon protiv nje u dirigentskoj palici politike.
Istakla je da nije vršila pritisak na Vlahović Milosavljević prilikom odlučivanja u predmetu u kojem je stranka bio Arsić.
„Mi nismo na terenu prava, već politike. Izabrana sam, možda ne slučajno – prva, koju je trebalo medijski diskreditovati, a onda i krivično goniti. Medijska diskreditacija je uporna i surova. I dalje traje. Nisam kriva, nijednu radnju nisam preduzela kojom bih Vlahović Milosavljević navela na protivzakonito postupanje, prijetila joj ili nudila dobit. Neka se javi neko ako sam vršila represiju. Dok sam ja bila na čelu Vrhovnog suda, to je bio hram znanja i kičma pravnog sistema. Ovo je čisti revanšizam i mržnja koja tinja prema meni“, kazala je Medenica.
Dodala je da nikada nije vršila uticaj na bilo kog sudiju.
„Ako sam razgovarala sa Vlahović Milosavljević, razgovarala sam na osnovu činjenica. Ne možete podstrekavati nekoga da donese zakonitu odluku“, kazala je ranije Medenica.
