Nakon što je prošle godine iz budžeta prinudno naplaćeno 18,8 miliona eura po pravosnažnim presudama, u prvom kvartalu ove godine taj trend je nastavljen pa je od 1. januara zaključno sa 31. martom po osnovu izvršnih presuda i prinudne naplate za rješenja i fakture po kojima se nije postupilo dobrovoljno, isplaćeno 5,2 miliona eura.
To se navodi u izvještaju zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović, koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak. U poređenju sa prvim kvartalom prošle godine, to je nešto niži iznos, imajući u vidu da je lani u tom periodu isplaćeno preko šest miliona eura.
Ćirović je ranije iskazala sumnju da se iza ovolikih troškova potencijalno krije i nesavjesan rad, ukazujući da bi državni organi trebalo što prije da utvrde uzroke i sprovedu mjere za suzbijanje takvog ponašanja.
Stare boljke
Ipak, u izvještaju se i dalje navode stare boljke da institucije ne izvršavaju pravosnažna rješenja o nagradama advokatima, vještacima, tumačima, pa se iznos troškova uvećava zbog prinudne naplate, kamata i provizije.
I u ovom izvještaju naglašava se da budžetske jedinice ne plaćaju obaveze, što takođe rezultira prinudnom naplatom, te da tužbe za radne sporove i dalje pristižu u najvećem broju protiv ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
– Državni organi, iako dužni da dobrovoljno i u paricionom roku postupaju po presudama Upravnog suda kojim se dosuđuju i troškovi upravnog spora, kako bi se izbjegla prinudna naplata i dodatno opterećenje budžeta, ne uvažavaju ukazivanje zaštitnice i ne isplaćuju dobrovoljno troškove dosuđene presudama. Radi se o postupcima u kojima shodno Zakonu o upravnom sporu učestvuju organi preko ovlašćenih službenika, a u koje zaštitnica nema uvid dok se ne pokrene prinudna naplata – piše u izvještaju.
Uspjesi
U izvještaju se navodi da je država uspjela u nekoliko višemilionskih sporova, među kojima je odbijanje tužbe Montenegro erlajnza u stečaju da im država isplati preko 100 miliona eura po osnovu zakona koji je donijet radi konsolidacije ove bivše državne kompanije.
Među uspjesima izdvajaju i dobijene sporove po tužbama koje je protiv države pokrenuo izvjesni Damir Strmečki iz Zagreba tražeći skoro 3,5 miliona eura odštete, te povlačenje tužbe vrijedne 20 miliona eura koju je inicijalno podnijela kompanija Otrant star iz Sutomora zbog nemogućnosti izgradnje hotela.
Tužbu je, kako se navodi u izvještaju, povukla i kompanija Uniprom koja je tražila milion zbog neizvršenog povraćaja PDV-a. Spor protiv države izgubio je i Provladeks čija je stečajna uprava tražila odštetu od preko 650.000 eura.
Ipak i dalje se čeka ishod spora pred Višim sudom u Bijelom Polju koji bi trebalo da odluči o žalbi zaštitnika na presudu kojoj je pljevaljski Osnovni sud kompaniji Duška Šarića Level ing dosudio 14,7 miliona eura za naknadu materijalne štete.
Čeka se odluka i po reviziji irskog biznismena Luisa Maguire koji je od države tražio odštetu od 20,6 miliona, što je odbijeno na Osnovnom i Višem sudu. Zaštitnica je u prvom kvartalu primila 524 tužbe, od čega najviše podgorička kancelarija 258.
