Prosječna ocjena za Vladu u prvih 100 dana je 2,7. Ako se ta ocjena uporedi sa prethodne dvije Vlade vidjećemo da je došlo do blagog porasta zadovoljstva građana sa trenutnom situacijom, pokazuje CG plus istraživanje koje su sproveli Centar za građansko obrazovanje (CGO) i agencije DAMAR.
Prema tom istraživanju, značajan dio populacije, 42,1 posto, vjeruje da Crna Gora ide u pravom pravcu, a dodatno 9,3 odsto je onih koji smatraju da zemlja ide u izuzetno pozitivnom pravcu, što je sumarno više od 50 posto i predstavlja značajan napredak u odnosu na sva ranija istraživanja.
Situacija u zemlji stabilnija
Kako piše u istraživanju, većina ispitanika, 32,6 posto smatra da je situacija u zemlji stabilna što može da ukazuje da većina građana vidi ovaj period bez nekih većih turbulencija.
“Njih 18,4 posto vjeruje da se zemlja polako, ali sigurno razvija što možemo pripisati nekom opreznom optimizmu među građanima, a vidimo da 5,5 posto smatra da se zemlja dinamično razvija. Međutim, ne možemo da zanemarimo 16,1 odsto građana koji smatraju da je zemlja u stanju stagnacije, 13,3 posto vidi situaciju kao kriznu, a 7,2 posto smatra da je zemlja na ivici katastrofe,” kazao je izvršni direktor DAMAR-a Vuk Čađenović.
U okviru ovog istraživanja ispitanicima je postavljeno pitanje da ocijene rad 44. Vlade u prvih 100 dana funkcionisanja na skali od jedan do pet, gdje je jedan bilo izuzetno negativno, a pet veoma pozitivno.
“Prosječna ocjena za Vladu u prvih 100 dana je 2,7. Ako uporedimo ovu ocjenu sa prethodne dvije Vlade vidjećemo da je došlo do blagog porasta zadovoljstva građana sa trenutnom situacijom. Da li je do toga došlo zato što ova Vlada ima neke bolje rezultate ili zbog toga što su se desila pozitivna odstupanja od nekih praksi, ostaje da vidimo,” dodao je Čađenović.
Ipak, prema rezultatima istraživanja i dalje je dominantno uvjerenje da je najvažniji faktor koji utiče na zapošljavanje i napredovanje u javnoj upravu upravo poznanstvo ili srodstvo sa članovima Vlade, dok je na drugom mjestu partijsko članstvo.
“Ovo odražava vjerovanje da su srodstvo i politička afilijacija ključni i imaju prevagu u odnosu na stručne kvalifikacije, što nam ukazuje da ova Vlada ima dosta prostora da radi na unapređenju transparentnosti i uspostavljanja sistema meritokratije kada govorimo o zapošljavanju ili napredovanju u javnoj upravi,” kazao je izvršni direktor DAMAR-a.
Istraživanje je takođe pokazalo da sumarno 57,7 odsto ispitanika ima povjerenje u premijera Milojka Spajića, nasuprot tome čak trećina ispitanika uopšte ne vjeruje predsjedniku Vlade. Ispitanici takođe smatraju da politike najviše određuje dogovor vladajuće većine i premijer.
Usljed najava da će doći do rekonstrukcije Vlade kojima bi članovi koalicije Za budućnost Crne Gore postali dio vlasti CGO i DAMAR su se u istraživanju fokusirali i na ovo pitanje.
“Prevladava uvjerenje da se to neće desiti, uz napomenu da veliki broj ispitanika neopredijeljen o ovom pitanju. 35,8 je onih koji misle da se to neće desiti i 33,9 posto koji smatraju da hoće. Očekivano, iznad ovih prosječnih ocjena u smislu da će koalicija ZBCG ući u Vladu je upravo stav onih koji su dio ove koalicije, a kada je riječ o konstituentima Vlade to su pripadnici SNP-a i Demokrata, dok ostali konstituenti Vlade imaju rezervisan stav,” otkrila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević.
CG plus istraživanje je pokazalo da podršku ulasku koalicije ZBCG daje manje od 30 posto građana.
U 28,7 odsto koji bi dali podršku njihovom ulasku u vlast su upravo glasači ove koalicije, SNP-a i Demokrata.
Po prvi put je u istraživanju mjereno kako građani gledaju na djelovanje opozicionih partija na skali od jedan do pet.
“Nijedna od opozicionih partija ne prelazi neki nivo mršave dvojke kada je riječ o tom učinku. Imajući u vidu da bolje ocjene dobijaju od svojih pristalica i simpatizera, treba primijetiti da ni među njima nema neke vrste oduševljenja njihovim radom što je ozbiljna poruka opozicionim partijama da moraju značajno da mijenjaju svoj pristup ukoliko žele da promijene svoju poziciju, ali i opštu percepciju i učinak,” kazala je Uljarević.
Istraživanje je takođe pokazalo da dominantna većina ispitanika smatra da vjeronauci nije mjesto u školi, zahtjeve prosvjetnih radnika za povećanjem plata podržava značajna većina od 56,3 posto, a najznačajniji broj građanki i građana smatra da je za loše rezultate crnogorskih učenika na PISA testiranju kolektivna odgovornost nastavnika, učitelja, roditelja, ali i obrazovnog sistema.
Istraživanje je rađeno na uzorku od 1.004 ispitanika, metodom intervjua licem u lice uz korištenje tablet računara u periodu od 22. i 30. januara 2024. godine.
