Odgađanje lokalnih izbora u 14 opština za 23. oktobar nije bilo u skladu s Ustavom, navodi se u ocjeni Ustavnog suda. Pitanje “I šta ćemo sad?”, koje se nedavno našlo na premijerskom satu, ovdje bi imalo smisla, s obzirom na to da su oprečna mišljenja o pravnim posljedicama koje može da ima ta odluka. No, svi su, kako prenosi portal RTCG, jednoglasni u ocjeni da je odluka suda zakašnjela.
Ustavni sud konačno je rekao svoje – odgađanje izbora u 14 opština za 23. oktobar nije u skladu s najvišim pravnim aktom. Za takvu odluku glasalo je sve četvoro sudija, ali su Miodrag Iličković i Milorad Gogić izdvojili mišljenja.
“Smatram da je ovakva odluka Ustavnog suda nepotpuna i donijeta sa zakašnjenjem, jer je njeno kašnjenje proizvelo mnoge štetne posljedice i mnoge dileme”, objasnio je Iličković.
A dileme su da li odluka o ponovnim izborima u ovim opštinama i dalje važi, da li termin ostaje 23. oktobar, s obzirom na to da se izmjene zakona poništavaju, te ko će i kada popuniti pravne praznine nastale ukidanjem ovog zakona. Iličković napominnje da je insistirao da Ustavni sud ranije donese odluku o ovom pitanju.
“Smatrajući da će odugovlačenjem od dva i po mjeseca proizvesti mnoge štetne posljedice koje će kasnije biti teško ili nemoguće otkloniti. Smatram da ovako necjelovita i nepotpuna odluka Ustavnog suda će unijeti dodatnu pravnu konfuziju, ostavljajući mnoge pravne dileme vezane za izborni proces i ovu predstojeću kampanju”, dodao je Iličković.
Podsjetimo, dopune Zakona o lokalnoj samoupravi inicirali su poslanički klubovi DPS-a, SNP-a, “Crno na bijelo”, Bošnjačke stranke i SDP-a. Inicijativu za ocjenu ustavnosti je tada, pored poslanika DF-a, podnio i Centrar za demokratsku tranziciju (CDT).
“Sada možemo samo da konstatujemo da su naše političke elite spremne da podrivaju demokratiju u sopstvenoj zemlji, samo ako je to u interesu njihove partije, njihove politike”, kazala je zamjenica programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.
No, navodi Gvozdenovićeva, odluka Ustavnog suda dolazi kasno.
“Da je Ustavni sud na vrijeme donio ovu odluku, bez ovoliko zakašnjenja, odmah nakon spornih izmjena zakona, mi danas ne bismo imali nedoumicu šta i kako ćemo dalje. Sada rješenje nije u Ustavu i zakonima, već u rukama jednog čovjeka, tj.predsjednika države”, dodala je Gvozednović.
A savjetnik predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić podsjetio je da je Milo Đukanović prvobitno zakon vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.
Bastijančić sugeriše da u ovom trenutku treba pažljivo govoriti o eventualnim pravnim posljedicama, naročito prije zvaničnog objavljivanja Odluke Ustavnog suda, odnosno njenog stupanja na snagu.
Tek nakon toga, kako je kazao, predsjednik Crne Gore će podrobno analizirati sadržinu Odluke i postupiti pravovremeno.
