Vakcinacija je ključni korak u očuvanju zdravlja pojedinca i zajednice, poručili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) povodom 7. aprila – Svjetskog dana zdravlja.
Kako prenosi MINA,Iz IJZ su kazali da je ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja posvećena pravu na jednakost, dostupnost, i sveobuhvatnost kvalitetne i pravovremene zdravstvene zaštite, kao i odgovornom pristupu sopstvenom zdravlju i zdravlju zajednice, donošenjem informisanih i adekvatnih izbora i odluka.
“U svjetlu trenutne epidemiološke situacije i važnosti zaštite javnog zdravlja, neophodno je istaći važnost vakcinacije kao ključnog koraka u očuvanju zdravlja pojedinca i zajednice”, naveli su iz IJZ.
Prema njihovim riječima, vakcinacija je temeljni stub moderne medicine i ključni alat u borbi protiv zaraznih bolesti.
“Osim što štiti pojedinca od teških bolesti, takođe doprinosi kolektivnom imunitetu, čime se smanjuje širenje bolesti i štite vulnerabilni članovi naše zajednice, pogotovo djeca”, naglasili su iz IJZ.
Pravovremena vakcinacija, kako su dodali, pomaže u zaštiti od ozbiljnih bolesti, smanjuje rizik od komplikacija i pruža pojedincima veću sigurnost u svakodnevnom životu.
Iz IJZ su rekli da svaki pojedinac ima pravo na pristup zdravstvenoj zaštiti, uključujući i vakcinaciju.
Oni su kazali da se, prepoznajući individualnu slobodu i autonomiju, mora istaći i važnost odgovornog ponašanja prema zajednici.
“Vakcinacija nije samo pitanje ličnog izbora, već i odgovornost prema drugima. Odluka da se vakcinišemo ne samo što štiti nas, već i naše voljene, kao i one koji su imunološki kompromitovani ili ne mogu biti vakcinisani iz medicinskih razloga”, navodi se u saopštenju.
Iz IJZ su ukazali da svako dijete ima pravo na vakcinaciju, a da je moralna i zakonska obaveza roditelja /staratelja da im to pravo i omogući.
“Donošenje odluke o vakcinaciji u skladu sa svojim zdravstvenim potrebama i obavezama prema zajednici, podrazumijeva informisanje o vakcinama i razgovor sa zdravstvenim stručnjacima”, naveli su iz Instituta.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da, pored aktuelnih epidemija vakcino-preventabilnih zaraznih bolesti, epidemija nezaraznih bolesti predstavlja sve veći javnozdravstveni problem.
Prema njihovim riječima, za nastajanje nezaraznih bolesti odgovorni su različiti faktori rizika, od genetskih, preko onih koji su vezani za ponašanje i na koje je moguće uticati (upotreba duvana i alkohola, fizička neaktivnost i nezdrava ishrana) do mnogobrojnih faktora rizika iz okoline i profesionalnog okruženja (zagađeni vazduh, toplotni talasi, hronični stres, zračenje, nepravilna upotreba hemikalija i toksičnih materija).
“Veoma je bitno spriječiti izlaganje ovim faktorima rizika u ranom životnom dobu, pa čak i tokom trudnoće i u djetinjstvu, kao i raditi na usvajanju zdravih životnih stilova od ranog djetinjstva i praktikovati ih tokom cijelog životnog vijeka”, kaže se u saopštenju.
Iz IJZ su rekli da pravilna ishrana obezbjeđuje neophodne hranljive materije za očuvanje zdravlja, pravilno funkcionisanje organizma, pravilan rast i razvoj djece i sprečavanje hroničnih nezaraznih bolesti.
Uravnotežena ishrana je, kako su kazali, posebno važna za razvoj djece, a omogućava odraslim osobama da imaju zdraviji i aktivniji život.
“Preporučuje se konzumiranje raznovrsne, neprerađene i svježe hrane, uključujući osnovnu-jednostavnu hranu: žitarice, mahunarke, povrće, voće, hranu životinjskog porijekla, sjemenke i jezgrasto voće, kao i umjerenu količinu kvalitetnih masnoća – biljnih ulja, i istovremeno izbjegavanje hrane sa visokim sadržajem šećera, masti i soli”, dodali su iz IJZ.
Oni su ukazali da su povrće i voće važni izvori vitamina, minerala, dijetetskih vlakana, biljnih proteina i fitonutrijenata.
“Osobe, čija je ishrana bogata ovim namirnicama, imaju značajno manji rizik od gojaznosti, srčanih oboljenja, moždanog udara, dijabetesa i određenih vrsta raka”, navodi se u saopštenju.
Iz IJZ su kazali da je jedan od ključnih aspekata zdravlja obezbjeđivanje pristupa ispravnoj vodi za piće, i adekvatnim sanitarno-higijenskim uslovima, koje predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava i koje se mora omogućiti svima bez diskriminacije.
Oni su istakli da je zagađeni vazduh najvažniji faktor iz životne sredine koji može štetno uticati na svaki organ u našem tijelu.
“Udisanje zagađenog vazduha predstavlja rizik za nastajanje bolesti i prijevremeno umiranje od gotovo svih uzroka smrti, a posebno zbog nastajanja moždanog udara, ishemijske bolesti srca, hronične opstruktivne bolesti pluća, raka pluća i drugih organa, šećerne bolesti, kognitivnih oštećenja i neuroloških bolesti”, upozorili su iz IJZ.
Kako su pojasnili, na zagađenje vazduha, koje je sve izraženije, utiču industrija, saobraćaj, korišćenje fosilnih goriva i drveta u domaćinstvima, sve učestaliji požari na sanitarnim i divljim deponijama, kao i paljenje otpada na otvorenom prostoru u domaćinstvima.
Iz IJZ su kazali da je, kako bi se efikasno borili protiv zagađenja vazduha, bitno da svi daju doprinos kao pojedinci i kao društvo u cjelini.
“Birajući zdrave životne stilove, donoseći odgovorne i informisane odluke o sopstvenom zdravlju, ali i uz solidarnost i brigu o zdravlju drugih, zajedno možemo da prevaziđemo izazove koji su pred nama”, zaključili su iz IJZ.
