Gubitak sluha pogađa jednog od pet stanovnika na planeti. Iako su najviše ugroženi ljudi stariji od 60 godina, gotovo 1,1 milijarda mladih takođe je u opasnosti, najviše zbog produženog izlaganja glasnim zvucima, posebno muzici. Pa ipak, oštećenje sluha usljed prekomjernog izlaganja previsokim nivoima buke može se spriječiti, tvrdi prof. dr Nenad Arsović, direktor Klinike za ORL i MFH KC Srbije, koja se u oktobru, Mjesecu zaštite sluha, pridružila kampanji borbe za zaštitu zdravlja ušiju.
“Nekada se mislilo da oštećenje ili gubitak sluha pogađa samo stariju populaciju. Međutim, sve je više mladih kod kojih je konstatovano oštećenje ili gubitak sluha zbog izlaganja prekomjernom nivou buke. Stepen oštećenja je direktno povezan za time koliko dugo slušate i koliko jako slušate neki zvuk ili muziku. To je trajno stanje koje ne može da se izliječi, ali koje je moguće izbjeći ukoliko se konstantno radi na podizanju svijesti o tome da je ovakvo oštećenje moguće spriječiti” kažzao je dr Arsović.
Na pitanje šta sve može biti uzrok oštećenja i gubitka sluha, on odgovara – izlaganje glasnoj muzici, i to ne samo slušanjem muzike sa telefona, nego i na koncertima i javnim događajima.
“Takođe, buka na radnom mjestu predstavlja još jednu opasnost za uši. Na primjer, pneumatski čekići proizvode nivo buke do 130 dB što je za 45 dB glasnije od jačine zvuka koja se smatra bezbjednom. Ako se ne koristi zaštita za uši, to može da dovede do oštećenja sluha kasnije u životu, sa nuspojavama kao što je tinitus. Osim buke postoje i druge stvari koje zahtijevaju našu pažnju, kao što su pravilna njega i čišćenje ušiju, kao i redovni kontrolni pregledi ušiju. Infekcije spoljašnjeg i srednjeg uva mogu da dovedu do ozbiljnih zdravstvenih problema ako se zanemaruju. Često svrab u ušnom kanalu može da bude znak infekcije izazvane bakterijama, gljivicama ili neke druge vrste upale. To može da bude i znak alergije ili kožne bolesti koji se mogu lako izliječiti, ako se rano otkriju. Rano otkrivanje i liječenje je od ključnog značaja – naglašava on.
Zaštiti sluh nije teško, dodaje, ako postoji svijest o tome kako i na koji način. Prije svega potrebno je izbjegavati buku i dugotrajno izlaganje prekomjernoj buci u dužim vremenskim periodima. Ako ne možete da se udaljite od glasnih zvukova, koristite zaštitu za uši kao što su dobro naležući čepići za uši ili slušalice koje poništavaju buku. Smanjite jačinu zvuka dok slušate muziku, naročito ako koristite slušalice koje se umeću u uvo. Pravite pauze u slušanju muzike, ograničite vrijeme tokom kojeg slušate muziku, i to na bezbjednom nivou.
Zbog opasnosti od povrede ušiju, specijalisti ORL posebno savjetuju da se ne koriste svijeće za čišćenje ušiju, pamučni štapići za uši ili drugi oštri predmeti za uklanjanje voska. A kada treba da posumnjamo da se radi o oštećenju ili gubitku sluha?
“Ako pojačavate telefon dok razgovarate ili TV dok gledate, kada vas ljudi oko vas opominju da suviše glasno puštate muziku, pa čak i pričate jako glasno. Vrlo često znak da ne čujete može da bude i to ako vas neko poziva iza vas i da ne reagujete sve dok vam se direktno ne obrati kontaktom ili vas pozove iz neposredne blizine. Isto tako, ako osjećate bol ili iritaciju u uvetu, trebalo bi odmah da se posavjetujete sa ORL specijalistom. Stalno ponavljam, i mislim da sam već i dosadan u tome, da što je kraće vrijeme tokom kojeg ne može da se čuje dobro, to su veće šanse za uspješno liječenje ili u krajnjem slučaju korišćenje slušnog aparata. Ako se osjete bilo kakve „sumnjive” promjene u sluhu, potrebno je da brzo potražite pomoć specijaliste “, savetuje prof. dr Nenad Arsović.
(Politika.rs)
