Detaljnom analizom zvaničnih podataka Monstata koji se odnose na individualni, tj. privatni smještaj lako se može zaključiti da nije sve tako crno kakvim se želi predstaviti, kazao je za “Dan” Petar Golubović, direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma.
– Narativ koji je plasiran crnogorskoj javnosti o znatno slabijoj turističkoj 2024. godini u našoj zemlji, kada je broj ostvarenih dolazaka i noćenja u pitanju, predimenzioniran je i senzacionalistički. Zaista smatram da ljudi sa najviših političkih funkcija i državnih pozicija, kao i novinari, moraju biti objektivni i detaljni prilikom analize i iznošenja podataka koji se plasiraju javnosti Crne Gore – istakao je Golubović.
Kao neko ko se bavi analizama i prati turistička kretanja i trendove u turizmu, naš sagovornik je detaljno analizirao strukturu dolazaka i ostvarenih noćenja u individualnom smještaju.
– Ovdje je veoma bitno napomenuti da su konkretno državljani Rusije u 2024. ostvarili skoro milion noćenja manje u odnosu na 2023. Broj registrovanih dolazaka državljana Rusije je za 48.662 manji nego 2023. godine – ukazao je Golubović.
Naglašava da govori isključivo o privatnom smještaju, “jer je dokazano da su ruski državljani koji su usljed ratnih dešavanja emigrirali u Crnu Goru i živjeli među nama 2023. registrovani kao turisti”. To prati detaljna analiza dolazaka i noćenja ostvarenih od strane državljana Rusije, gdje se jasno vidi disbalans ostvaren u 2023, naročito u prva četiri mjeseca.
– Veoma je bitno napomenuti da naprasni rast broja turističkih dolazaka i noćenja dolazi paralelno sa ruskim imigrantima koji bježe od rusko-ukrajinskog rata. Da ne postoje nikakve turističke promo aktivnosti države Crne Gore koje bi animirale državljane Rusije da u ovako povećanom obimu posjete državu. Direktne avio-linije između dvije države odavno su ukinute, ne postoje tur-operatori, niti domaći, niti inostrani, koji organizovano rade na dovođenju turista iz Rusije u našu zemlju. Stoga se nameće logičan pitanje odakle tako intenzivan dolazak turista iz Rusije u Crnu Goru. Očigledno je da je u 2023. godini, kada pričamo o ovom tržištu, u našoj zemlji dominantno bio prisutan “izbjeglički turizam” – objašnjava direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma.
Da bi se lakše shvatilo, Golubović je pojednostavio.
– U 2024. upravo su ovi ruski državljani ostvarili skoro milion noćenja manje u privatnom smještaju i čak 48.662 dolaska manje. Dakle, ljudi koji su emigrirali u Crnu Goru iselili su se ili regulisali svoj status ovdje i više nisu ulazili u turističku statistiku. Na konto toga se i ta brojka noćenja drastično smanjila – objasnio je ovaj turizmolog i dodao da, kada se iz turističke statistike u individualnom smještaju izuzmu ruski državljani, možemo vidjeti da je 2024. broj dolazaka bio 2,9 odsto veći nego 2023, a broj noćenja nešto manji, 1,7 odsto.
On ističe da je potrebno Crnoj Gori prezentovati pravu sliku, bez bilo kakvih skrivenih informacija.
– U tom svjetlu, kada pričamo o prihodima ostvarenim od turizma u 2024. godini, smatram da je neophodno da Centralna banka Crne Gore u svojoj analizi prihoda od turizma u 2024. i 2023. izuzme državljane Rusije, kako bismo dobili pravu i objektivnu sliku prihoda ostvarenih od turizma. Tek onda bismo mogli da napravimo uporednu analizu – istakao je Golubović.
Ovako, kako je dodao, nemamo relevantne podatke o prihodima od turizma.
– Ne znam je li to moguće u njihovoj metodologiji obrade podataka, ali bilo bi poželjno vidjeti te podatke. Siguran sam da bi brojevi bili drugačiji i da bi pokazali da su u 2024. prihodi od turizma zapravo bili na znatno višem nivou u odnosu na 2023. godinu – rekao je Golubović.
U cilju daljeg razvoja i očuvanja konkurentnosti, Vlada Crne Gore usvojila je Strategiju razvoja turizma za period od 2022. do 2025. godine. Dokument predviđa niz mjera usmjerenih ka održivom razvoju sektora, smanjenju zavisnosti od ljetnje sezone i jačanju uloge turizma u ukupnoj ekonomiji zemlje. Ključni fokus strategije je borba protiv sezonalnosti, odnosno produženje turističke godine kroz razvoj ponude u periodima van glavne sezone. U tom kontekstu, planiran je razvoj kulturnog, sportskog, zdravstvenog i kongresnog turizma, kako bi Crna Gora bila atraktivna destinacija tokom cijele godine.
Poseban akcenat stavljen je na diversifikaciju tržišta. Iako su turisti iz regiona i Istočne Evrope tradicionalno najbrojniji, sve više se ulaže u promociju prema tržištima zapadne Evrope, Bliskog istoka i Azije. U tu svrhu planira se unapređenje avio-povezanosti kroz uvođenje novih direktnih linija i subvencionisanje avio-kompanija koje Crnu Goru povezuju sa ključnim emitivnim tržištima. Vlada, u saradnji s turističkom privredom, sve više koristi digitalne kanale za promociju zemlje, sa ciljem pozicioniranja Crne Gore kao autentične i održive destinacije.
Najviše turista iz Srbije
Crnu Goru je tokom 2024. godine posjetilo oko 2,6 miliona turista, a ostvareno je ukupno 15,6 miliona noćenja, pokazuju podaci Monstata. Od ukupnog broja, strani gosti činili su čak 96,1 odsto svih noćenja, dok su domaći turisti učestvovali sa svega 3,9 procenata. Turisti iz Srbije ostvarili su najviše noćenja – 23,5 odsto, slijede gosti iz Rusije sa 18,3 odsto, iz Bosne i Hercegovine sa 8,4 odsto, zatim iz Turske, Njemačke, Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva. Više od trećine ukupnih noćenja ostvarili su turisti iz ostalih zemalja, što pokazuje da Crna Gora sve više postaje destinacija sa širokim međunarodnim dometom.
U fokusu Strategije unapređenje kvaliteta
Osim marketinških aktivnosti, u fokusu strategije je i unapređenje kvaliteta smještajnih kapaciteta i usluga. Planira se modernizacija postojeće ponude, uz očuvanje prirodnih resursa i kulturnog identiteta prostora. U tom smislu, razvoj turizma posmatra se kao dio šireg društveno-ekonomskog procesa koji mora biti u funkciji lokalne zajednice, a ne isključivo profita.
Crna Gora, sa svojim prirodnim bogatstvima, raznovrsnom obalom i planinskim zaleđem, ima sve preduslove da ostvari stabilan i održiv rast u turizmu. Ipak, uspjeh na tom putu zavisiće od dosljedne primjene strategije, uključivanja lokalnih zajednica u odlučivanje i usklađivanja turističkog razvoja sa principima zaštite životne sredine.
