Novoizabrani predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić zvanično će stupiti na tu funkciju sjutra, 13. januara. Ustavni sud u sastavu sudije Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Milorad Gogić, Desanka Lopičić, Faruk Resulbegović, Budimir Šćepanović i Momirka Tešić, na osnovu amandmana 16 stav 5 na Ustav Crne Gore i odredaba člana 13 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, na sjednici održanoj 27. decembra 2023. godine jednoglasno je donio odluku da za predsjednika imenuje Milorada Gogića, koji, prema sadašnjim propisima, već u maju stiče uslove za starosnu penziju.
Ta odluka je objavljena u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivaće se od 13. januara.
Gogić će na toj funkciji zamijeniti Budimira Šćepanovića, koji je izabran 28. decembra 2020. godine, dok je odluka o tome u Službenom listu objavljena 14. januara 2021. Prema Ustavu Crne Gore, predsjednik Ustavnog suda bira se na tri godine i ne može ponovo biti izabran na tu poziciju. U igri za predsjednika Ustavnog suda, pored Gogića, bili su i Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Faruk Resulbegović i Momirka Tešić.
Ustavni sud je tek krajem prošle godine kompletiran izborom sedmog sudije. Prije nego što je Šćepanović izabran na čelnu poziciju, bio je u v.d. stanju skoro godinu dana, nakon što je sudiji Dragoljubu Draškoviću istekao mandat. Nekoliko mjeseci prije toga, na čelu najviše sudske instance bila je sudija Desanka Lopičić. Od početka decembra 2020. godine do izbora Šćepanovića, sudom je kao najstariji sudija rukovodio Hamdija Šarkinović, koji je u međuvremenu penzionisan.
Blokada Ustavnog suda trajala je do februara prošle godine i više od godinu radili su bez kvoruma, sa četvoro, odnosno troje sudija.
Prema Zakonu o Ustavnom sudu, sjednicom na kojoj se bira predsjednik predsjedava najstariji sudija. Sudije Ustavnog suda predlažu, u pisanoj formi, po dva kandidata za predsjednika. Na osnovu predloga sačinjava se lista sa tri kandidata za koje je dat najveći broj predloga, a u slučaju da ima više od tri kandidata sa istim najvećim brojem predloga, na listu se stavljaju svi kandidati sa najvećim istim brojem predloga. U slučaju da više predloženih kandidata dobije isti najveći broj glasova, glasanje se ponavlja između tih kandidata. Odluka o izboru predsjednika Ustavnog suda donosi se tajnim glasanjem, većinom glasova svih sudija.
“Predsjednik Ustavnog suda predstavlja Ustavni sud pred državnim organima i institucijama u Crnoj Gori i međunarodnim organima, organizacijama i institucijama u zemlji i inostranstvu. Predsjednik Ustavnog suda saziva sjednice i predsjedava sjednicama Ustavnog suda i stručnim sastancima, usklađuje rad Ustavnog suda i vrši druge poslove propisane ovim zakonom, Poslovnikom i drugim aktima Ustavnog suda”, navodi se u Zakonu o Ustavnom sudu.
Prema zakonu, Ustavni sud, na inicijativu predsjednika ili na obrazloženu inicijativu troje sudija, podnosi Skupštini obrazloženi predlog da se sudija Ustavnog suda razriješi dužnosti ako je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije, ako trajno izgubi sposobnost za vršenje funkcije ili javno ispoljava politička uvjerenja.
Zamjenika sam predlaže
Predsjednik Ustavnog suda ima zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju odsustva ili spriječenosti da obavlja funkciju i u drugim slučajevima utvrđenim Poslovnikom Ustavnog suda.
“Ustavni sud bira zamjenika predsjednika na predlog predsjednika Ustavnog suda. Zamjenik predsjednika Ustavnog suda bira se na tri godine. U slučaju prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda, do izbora novog funkciju predsjednika vrši zamjenik predsjednika Ustavnog suda, koji ima prava i obaveze predsjednika, a ako nema zamjenika predsjednika, funkciju predsjednika Ustavnog suda vrši najstariji sudija”, precizirano je u zakonu.
(Portal Dan)
