“Na prikupljenim porezima, plaćenim akcizama, porezima na nepokretnost, taksama… apsolutno ne piše ko ih je platio, ali, moramo biti svjesni da stranci ne uzrokuju naše probleme, oni dolaze u biznis ambijent koji mi kreiramo, bore se sa barijerama koje mi postavljamo “, naglašava Gajević.
Početkom 2024. godine, prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, preko 96.000 stranaca imalo je odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori. To čini oko 15 odsto ukupnog stanovništva Crne Gore, kojeg je, prema popisu iz 2023, približno 633.000.
Koliki je stvarni fiskalni doprinos stranih državljana sa stalnim i privremenim boravkom u Crnoj Gori kroz poreze, doprinose i potrošnju, i kako se to odražava na javne finansije države?
– Kada je u pitanju fiskalni prihod, odnosno doprinos, sa aspekta struke apsolutno je pogrešno govoriti o stranim i domaćim građanima. Na prikupljenim porezima, plaćenim akcizama, porezima na nepokretnost, taksama… apsolutno ne piše ko ih je platio. Ipak, sa aspekta ekonomske analize i demografskih tokova, apsolutno možemo da govorimo o uticaju stranih državljana koji imaju stalni ili privremeni boravak. Svakako, ja sam kao konsultant imao zadovoljstvo da poslujem sa velikim brojem stranih državljana. Svi ti ljudi, ma odakle da dolaze, donose sa sobom neke navike poslovanja i ponašanja koje na neki način oplemenjuju naš kako poslovni, tako i sveukupni društveni identitet. Generalno, smatram da je uticaj stranaca na fiskalne prihode veoma povoljan, a da ne kažem da se njihovo poslovanje znatno osjeća na državnoj kasi. U konkretnom, mi smo u posljednjih 15 godina, a naročito do 2022. godine, pa i kasnije, imali najistaknutije investicije od građana bivšeg Sovjetskog Saveza, najčešće Rusije ili Ukrajine. Oni su po pravilu najviše investirali u nekretnine, turizam i ugostiteljstvo, a same investicije su se karakterisale izuzetnim nivoom i kvalitetom usluga, te srazmjerno visokim ulaganjima. Shodno tome, i prihodi države u tom periodu bili su značajni.
Na koji način veliki broj novoosnovanih firmi u stranom vlasništvu utiče na domaću ekonomiju, posebno kada je riječ o BDP-u, zapošljavanju i tržišnoj konkurenciji?
– Odgovor opet kao i u prethodnom – bilo koja investicija, strana ili domaća, svakako je pozitivna. Veći broj pravnih lica koja obavljaju djelatnost direktno je proporcionalan povećanju BDP-a, ali i poreskih i drugih prihoda države. Naime, otvaranje nekog pravnog lica u vlasništvu stranca svakako podrazumijeva priliv kapitala iz inostranstva, priliv zaposlenih iz inostranstva, a najčešće i izgradnju novih ili bar restauraciju postojećih objekata. Ljudi koji primaju plate, troše te zarade u Crnoj Gori, dakle tako razvijamo domaću proizvodnju. Zgrade ili drugi objekti koji se grade podrazumijevaju kupovinu građevinskih materijala i angažovanje podizvođeča… ekonomskim rečnikom imamo akceleraciju kapitala, koja presudno utiče na kvalitet ekonomije.
Koliko strane investicije, posebno u sektor nekretnina, doprinose razvoju tržišta, a koliko potencijalno utiču na rast cijena i smanjenu dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo?
– Obično “lokalpatriote” vole da naglašavaju da investiranja stranaca podižu cijene nekretnina, cijene kvadrata, pa i ukupno cijene za domaće stanovništvo. Ali, ukoliko bi privreda bila zdrava, visokoakumulativna i zasnovana na produktivnosti rada, sva podizanja cijena svodila bi se na tzv. inflatorna očekivanja. Dakle, bila bi zanemarljiva. E, sad, ukoliko sam ekonomski ambijent nije adekvatan, niskoakumulativna privreda zasnovana na turizmu, privreda puna biznis barijera upravo za strane investitore, a ako proizvod investiranja bude i povećana tražnja nekretnina upravo od stranih kupaca, pa logično je da će i cijene rasti.
Kod maloprodajnih cijena, rast tražnje takođe donekle podiže cijene, i logično je da će se podizanjem cijena nivo tražnje normalizovati. Ipak, kako nemamo lokalnu proizvodnju koja može da zadovolji tražnju, već se oslanjamo na uvoz, na cijene može uticati i uvozna inflacija, jer i tamo odakle uvozimo tražnja raste zbog manje proizvodnje, povećanih troškova energije, prekinutih lanaca snabdijevanja…
Moramo biti svjesni da stranci ne uzrokuju naše probleme, oni dolaze u biznis ambijent koji mi kreiramo i bore se sa barijerama koje mi postavljamo.
Već sam negdje rekao da je najbolja domaća investicija koja ima supstitutivni karakter. Ali, ako takve investicije nema, a imamo najavu nekih stranih, mi smo kao društvo dužni ne samo da koristimo benefite i prihode takvih investicija, već i da omogućimo investitoru da o nama da goodwill.
Stranci puno troše
Preko 26.000 ruskih državljana ima stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori, a najveći broj njih registrovan je u Budvi, Podgorici i Tivtu. Prema podacima iz registracionih evidencija MUP-a, u Crnoj Gori boravi više od 9.100 turskih državljana sa stalnim boravkom, dok je Ukrajinaca oko 9.700, većinom pod režimom privremene zaštite zbog rata u Ukrajini.
Prema izvještajima iz 2023. godine, potrošnja ruskih i ukrajinskih građana rezultirala je prihodima od PDV-a od preko 163 miliona eura za budžet Crne Gore. Ukupan priliv SDI u Crnu Goru tokom 2024. godine iznosio je 889,8 miliona eura, što je povećanje od 3,18 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Najveći investitori bili su Srbija (118,2 miliona eura), Rusija (100,2 miliona eura) i Turska (99,6 miliona eura). Od ukupnog priliva SDI, 455,33 miliona eura uloženo je u nekretnine, što čini značajan dio investicija.
