U izvještaju Fridom hausa “Države u tranziciji” navodi se da je politička polarizacija u Crnoj Gori, najviše oko pitanja nacionalnog identiteta, dovela do pada dvije vlade. Kao dodatak tome, u Skupštini su usvojeni zakoni koji podrivaju osnovna ljudska prava, dok Ustavni sud nema kvorum da razmatra sporne akte, navodi se u izvještaju. Kada je u pitanju stanje demokratije, Crna Gora i BiH nazaduju, Srbija je ostala na istom nivou, uočavaju se mala poboljšanja u Albaniji, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji. Skor za Crnu Goru je ove godine 3.79 a prošle godine je bio 3.82.
Ipak, nedavni poraz Mila Đukanovića, koji je vodio državu duže od tri decenije, u aprilu 2023. na predsjedničkim izborima budi nadu da će doći do smjene generacija, navodi Fridom haus.
“Politička polarizacija u Crnoj Gori, uglavnom oko pitanja nacionalnog identiteta, dovela je ddo pada dvije vlade. Pored toga, zakonodavci su progurali zakone koji su podrivali osnove građana prava, dok je Ustavnom sudu nedostajao kvorum da preispitati kontroverzne mjere. Ipak, nedavni poraz Mila Đukanovića, koji je vladao više od tri decenije, u aprilu 2023. godine na predsjedničim izborima probudio je nadu u smjenu generacija”, piše u izvještaju.
U Fridom hausu daju i opširnije objašnjenje.
“Kažem potencijal, jer kao što znate, predsjednička funkcija u Crnoj Gori nema mnogo nadležnosti. Mislim da će se biti jasnije kad se održe parlamentrarni izbori zakazani za jun, i kada vidimo kako će proći partija Evropa sad, ali i ostale političke opcije. Mislim da postoji pravi potencijal da se Crna Gora vrati na pravi put, ne samo u procesu reformi, već i ka EU, što će naravno biti ključno, da se pojačaju reforme i pokrene država napred od jedne jako teške godine”, navela je Aleksandra Karpi iz Fridom hausa.
A da li će smjena generacije biti dovoljna da se riješe pitanja političke polarizacije i nacionalnog identiteta, ne želi da spekuliše mnogo.
“Mislim da postoji potencijal u mlađim generacijama tokom vremena i da počinje da se nešto mijenja. I mislim da je ključno da se investira u te institucije, jer institucije imaju potencijal kada su izgrađene demokratski da budu ekstremno otporne. I ovo smo vidjeli tokom ove godine kroz nacije u tranzitu da su demokratije uspele da opstanu kroz socijalne pritiske, ekonomske krize i čak u nekim slučajevima da zaštite najranjivije. Mislim da je je tu nova mlada i svježa generacija koja želi da investira više u demokratske i jake institucije i mislim da je tu šansa za uspjeh”, navodi Karpi za Glas Amerike.
U izvještaju o “Državama u tranziciji 2023”, Fridom haus zaključuje da građani zemalja koje su kandidati za EU generalno i dalje podržavaju članstvo u EU, ali imaju sumnje o tome kada će se to i dogoditi. Čak i dugoročne nade su poprično skromne, za mnoge u regiji privlačnost ulaska u EU je više u individualnom napretku, pravu na putovanje, rad i studiranje u inostranstvu, drugim riječima da se napusti zemlja, pre nego da se misli o perspektivi demokratskog napretka u zemlji, prenosi izvještaj.
