Visokoškolci koji se stručno osposobljavaju devet mjeseci kroz Vladin program počeli su da rade kod izabranog poslodavca 15. januara.
Pobjeda je razgovarala sa pojedinim direktorima škola kako bismo provjerili kako je kod njih protekao ovaj proces zapošljavanja.
Redakciji Pobjede je ukazano da se pripravnici nijesu prijavili iako im trebaju iz raznih predmeta i da očekuju od nadležnih da se riješe izazovi.
Pojedini direktori su, s druge strane, kazali da nijesu imali problem u prijemu pripravnika, ali da je neizvjesno hoće li imati posla kada okončaju Program stručnog osposobljavanja.
Velika potražnja, mali odziv
Vlada je nedavno objavila uopšteni izvještaj o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2025/26. godinu, te je istaknuto da je zabilježeno veliko interesovanje poslodavaca koji su oglasili 12.895 slobodnih radnih mjesta – javni sektor oglasio je 4.914, a privatni 7.981.
Samo 2.344 diplomaca se prijavilo za učešće u Programu, od čega njih 272 nijesu stekli uslove za stručno osposobljavanje. Tokom devetomjesečnog stručnog osposobljavanja korisnici imaju naknadu u neto iznosu od 600 eura.
U ovom dokumentu je istaknuto da je kao i prethodnih godina i ove akcenat stavljen na privatni sektor, uz nastojanje da se obezbijedi što veći broj poslodavaca.
Najviše se traže kvalifikacije iz oblasti: pravo, ekonomija, računovodstvo, građevina, elektronika, telekomunikacije, turizam, arhitektura, marketing i engleski jezik i književnost.
Statistika pokazuje da velik broj opština na sjeveru Crne Gore iskazuje potrebu za radnim mjestima koja, nažalost, ne nailaze na interesovanje visokoškolaca.
Slojeviti problemi
Direktor Osnovne škole ,,Ristan Pavlović“ u Pljevljima Borko Klačar kaže Pobjedi da su ove godine preko Programa za stručno osposobljavanje primili jednog učitelja, a da im trebaju pripravnici i iz nekih drugih predmeta, poput matematike, fizike, hemije, francuskog jezika…
Borko Klačar/FOTO: PV portal
– Na sjeveru je stanje katastrofa – rekao je on.
Obrazložio je da je vrlo teško, pogotovo u manjim sredinama, da nekog zaposle nakon što odradi pripravnički, jer je sve manje đaka. On navodi podatak da je 2008. godine u školi kojom rukovodi bilo 940 đaka, a danas ih je 598.
– Odmah dolazi do manje potrebe za učiteljima, pa onda i ostalih. Sljedeće godine će jedna učiteljica da bude višak… Ostaje se bez fonda časova, nemamo prostora da primamo ljude nakon što završe pripravnički – rekao je on.
Kada ima slobodnih časova, kako je objasnio, prednost imaju nastavnici koji imaju rješenje za stalno, a nemaju normu i onda se njima prvo moraju ponuditi. Dodaje da ako neko ode u penziju prednost za te časove ima neko ko ima stalno zaposlenje, a nema normu.
– Vrlo rijetko taj mladi čovjek nakon završenog pripravničkog može ostati da radi. Dugogodišnji sam direktor škole i znam da je to problem. Ne opredjeljuju se za prosvjetu, jer se vrlo teško dolazi do posla – precizirao je direktor.
On objašnjava da je riječ o višedecenijskom problemu i da resorno ministarstvo ulaže sve napore da se unaprijedi stanje.
– Ovo su problemi koji se ne mogu riješiti preko noći – kazao je on.
Milja Božović/Privatna arhiva
Da problem nije samo izražen na sjeveru potvrđuje direktorica Osnovne škole ,,Savo Pejanović“, koja se nalazi u centru Podgorice. Direktorica Milja Božović rekla je Pobjedi da su za ovu godinu tražili pripravnike deficitarnih zanimanja i to: nastavnika CSBH jezika i književnosti, fizike, hemije, biologije, razredne nastave, ali da nije bilo dovoljno prijavljenih.
– Prijavio se jedan pripravnik i to za CSBH jezik i književnost. Kad nam trebaju zamjene zaista imamo veliki problem da nađemo stručnu zamjenu. Očigledno da rad u prosvjeti nije zanimljiv, a ni popularan – rekla je Božović.
Direktorica Osnovne škole ,,Risto Manojlović“ u Kolašinu Ljubica Anđelić kaže da im trebaju pripravnici, da je bila zainteresovana jedna kandidatkinja za engleski jezik, ali da nije ispunjavala uslove, jer je već odrađivala zamjenu. Kaže da ima informacije da pojedini zainteresovani za Program stručnog osposobljavanja ne mogu da rade jer su radili kao zamjene u školi i da nemaju pravo da budu pripravnici.
– Nadam se da će kroz reforme doći do promjena, da će se više studenata opredjeljivati za prosvjetu. Naša ministarka je jedna od rijetkih koja se trudi da unaprijedi stanje. Trebaju nam pripravnici, posebno kada su nastavnici odsutni – kazala je direktorica.
Direktorica beranske škole ,,Vuk Karadžić“ Vesna Mojašević rekla je Pobjedi da ta gradska škola ima veliku ponudu, a da se prijavio jedan pripravnik i to učitelj. Ona nije mogla da precizira, niti da komentariše da li će učitelj nakon što odradi Program stručnog osposobljavanja moći da nastavi dalje zaposlenje u toj ustanovi, jer kaže da sve zavisi od potrebe ustanove.
Željko Miljić/FOTO: RTNK
Direktor žabljačke škole ,,Dušan Obradović“ Željko Miljić ističe da su primili kroz Program stručnog osposobljavanja jednu učiteljicu, da je bio zainteresovan još jedan kandidat za fizičko vaspitanje, ali da na kraju nije ušao u Program, jer nije okončao fakultet na vrijeme.
Tatijana Damjanović/Privatna arhiva
A direktorica bjelopoljske škole ,,Marko Miljanov“ Tatijana Damjanović ističe da je njihova škola prepoznata kao odgovoran poslodavac u okviru Programa stručnog osposobljavanja, te da se kandidati koji se prijavljuju za stručno osposobljavanje biraju putem javnih poziva i uparivanja preko sistem e-Uprava.
– Sa zadovoljstvom možemo istaći da je našu školu prepoznalo pet pripravnika iz engleskog, razredne nastave, fizičkog vaspitanja, pedagogije, biologije. Vođeni dugogodišnjim iskustvom spremni smo da pripravnicima pružimo kvalitetno, odgovorno i pravovremeno stručno osposobljavanje, kako bi stekli potrebne kompetencije i bili konkurentni na daljem tržištu rada – rekla je ona.
Damjanović je, upitana da li ima prostora da ti pripravnici nastave angažman u školi nakon što okončaju Program stručnog osposobljavanja, odgovorila da sve zavisi od više faktora – potrebe škole, raspoloživih radnih mjesta.
U Vladinom dokumentu je generalno navedeno da podaci o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja pokazuju da više od 50 odsto pripravnika nađe zaposlenje po okončanju Programa.
Najstariji pripravnik rođen 1963. godine
U ovogodišnjem Programu stručnog osposobljavanja, kako je navedeno u Vladinom dokumentu, učestvovao je 551 korisnik koji posjeduje rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave, od čega je njih 525 dobilo priliku da se stručno osposobi.
Od ukupno prijavljenih korisnika njih 23,50 odsto je visoko obrazovanje završilo u inostranstvu, od čega je većina iz Republike Srbije i Bosne i Hercegovine.
– Najstariji korisnik koji je ove godine učestvovao u Programu je rođen 1963, a najmlađi 2005. godine – navodi se u Vladinom dokumentu.
