Ako ste Amerikanac koji posjećuje Italiju, Grčku ili Španiju ovog ljeta nakon pauze u putovanju tokom pandemije, imate sreće: obroci, hoteli i izleti pristupačniji su u dolarima nego što su bili u dvije decenije, javlja CNN.
Šta je razlog: Euro je pao na oko 1,03 dolara, a od početka godine oslabio je više od 8% u odnosu na američki dolar. Sada se trguje na najnižem nivou od kraja 2002.
Većina analitičara, međutim, ne misli da je dostigao dno. Predviđanja govore da bi čak mogao doći do pariteta, u kojem se jedan dolar može zamijeniti za jedan euro.
“Nenaklonjen sam prema euru sve dok ne vidim vijesti o ubrzanju globalnog ekonomskog rasta”, rekao je strateg Nomure-a, Džordan Ročester. On misli da će euro dostići paritet 1:1 u odnosu na dolar do kraja avgusta.
Ono što je dobro za američke turiste, loše je za evropske kompanije koje moraju kupovati energente, sirovine i komponente po cijeni u dolarima. Sve veći troškovi uvoza mogli bi nastaviti da podstiču cijene u 19 zemalja koje koriste euro, gdje je godišnja inflacija u junu skočila na rekordnih 8,6%.
Šta izaziva rasprodaju eura, druge najkorišćenije valute na svijetu? Analitičari ističu nekoliko faktora. Prvi su ekonomski izgledi. Strahovi od recesije rastu globalno, ali blizina rata u Ukrajini i evropsko oslanjanje na Rusiju da podmiri svoje energetske potrebe učinili su je ranjivijom od Sjedinjenih Država.
Cijene prirodnog gasa u Evropi su na najvišem nivou od marta. Rusija je prekinula dotok gasa u Evropu, a glavni gasovod Sjeverni tok je pred održavanjem. Radnici u energetici u Norveškoj upravo su stupili u štrajk, prijeteći daljnjim ograničenjima snabdijevanja.
Drugi problem je trgovina. Njemačka je nakon dugo vremena objavila podatke o mjesečnom trgovinskom deficitu, znaku da visoke cijene energije opterećuju proizvođače u ovom evropskom izvoznom centru. Slabiji euro tada postaje neophodan kako bi izvoz bloka bio konkurentniji.
Evropa je takođe zaostajala za Sjedinjenim Državama u podizanju kamatnih stopa. Američki FED je to već uradio dok je Evropska centralna banka prve korake u tom smjeru najavila za jul. To znači da će ulagači vjerovatnije ostavljati svoj novac u Sjedinjenim Državama, gdje mogu ostvariti bolje povrate.
Kako kamatne stope rastu, postoji zabrinutost da bi tržišta obveznica u zemljama s velikim dugom poput Italije i Grčke mogla biti pod pritiskom. ECB je rekla da će raditi na sprječavanju onoga što naziva “fragmentacijom”, ali to ostaje rizik koji trgovci pažljivo prate.
