Pohvale koje je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen uputila Crnoj Gori tokom posjete u subotu više su motivacione prirode nego što odražavaju ocjenu istinskih rezultata i napretka Crne Gore u procesu evrointegracije.
To je za “Vijesti” ocijenila direktorka za strategiju i komunikacije u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Zvezdana Kovač, odgovarajući na pitanje da li su pozitivne ocjene koje je predsjednica EK izrekla opravdane, da li su realne ili više politički motivisane.
Fon der Lajen je nakon sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem prije tri dana ocijenila da je Crna Gora veoma napredovala na putu pristupanja EU, da su ciljevi koje je predstavio Spajić ambiciozni, ali da se mogu ostvariti.
“Sve što smo postigli prethodnih godina rezultat je veoma intenzivnog rada i napora cijele države. Mislim da imate dobar razlog da budete ponosni na ono što ste postigli, a sad zatvaramo poglavlje za poglavljem. Četiri poglavlja bi mogla biti zatvorena ove godine. Možete ostvariti sve ako se održi fokus na pristupanju i ako se sve političke snage okupe oko istog cilja”, poručila je, dodajući da će proširenje EU i tokom ovog (drugog) njenog mandata na čelu EK biti “u samom vrhu agende”.
Kovač je ocijenila da i ova izjava predsjednice EK govori o nedvosmislenoj volji i želji Evropske unije da makar jednu od zemalja Zapadnog Balkana što prije primi u svoje članstvo.
“Te pohvale su više motivacione prirode nego što odražavaju ocjenu istinskih rezlutata i napretka Crne Gore u procesu evrointegracije. Dobili smo u junu pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), bez sumnje uz gledanje kroz prste, ali umjesto da Crna Gora nastavi sa reformama, da krene u jačanje svojih institucija i njihovih kapaciteta, da potvrdi i ojača političku stabilnost, svjedoci smo suprotnih dešavanja”, kazala je Kovač.
Ona je istakla da je nekoliko događaja, i to odmah nakon dobijanja IBAR-a, uzdrmalo političku stabilnost, a Vlada i parlamentarna većina “krenuli su da nas vraćaju u neka stara vremena, na pitanja koja nas dijele i sa inicijativama koje nijesu u skladu za praksama zemalja s razvijenom demokratijom niti standardima i dobrim praksama EU”.
Kovač je naglasila da je mnogo posla i obaveza koje Crna Gora mora da ispuni, a da postoji bojazan da je vladajuća struktura preokupirana svojim dnevnopolitičkim pitanjima i opstankom na vlasti.
“Zato se, izgleda, ključnim pitanjima ne prilazi na ozbiljan i kvalitetan način, uključujući i ove, suštinski važne za napredak cijele zemlje. Naravno i da su gospođa Fon der Lajen i ostali zvaničnici EU upoznati sa situacijom u Crnoj Gori, pa su ove izjave političke i to iz reda onih koje treba da podstaknu, a ne da uljuljkaju bilo koga”, ocijenila je Kovač.
Ona je ocijenila da su, u diplomatskom rJečniku, jasne poruke koje se čitaju i “između redova”:
“Predsjednica EK je rekla i da je članstvo 2028. godine ambiciozan cilj na kome treba raditi. Dakle, treba raditi i puno i brzo i posvećeno, jer bez obzira koliko bi integracija ovog prostora u EU, samoj Uniji bila od strateškog značaja, jasno je da ni jedna zemlja ne može postati članica ukoliko ne ispuni obaveze koje stoje pred njom, niti ući sa teretom neraščišćenih odnosa sa susjedima iz EU”.
Ona je istakla da je Crna Gora dobila pohvale za reformsku agendu, ali je “jasno da mora da isporuči rezultate i upravo je vrijeme pred nama, vrijeme za ispunjavanje obaveza”.
“Zahvaljujući reformskoj agendi i Crne Gore i ostale četiri zemlja zapadnog Balkana, otvoren je paket pomoći predviđen ekonomskim investicionim planom za Zapadni Balkan, ali osim prve tranše koja se dobija odmah, sve ostale će stizati u zavisnosti od postignutih rezultata. Ovo je samo jedan od primjera da je, kako je i rekla Ursula von der Lajen, proces zasnovan na zaslugama”, ocijenila je Kovač.
Ona je istakla da je primjetno da niti predsjednica EK niti premijer Crne Gore nijesu htjeli direktno da odgovore na pitanje o uticaju identitetskih pitanja aktueliziovanim nakon rezultata popisa, kao ni da nije bilo riječi, makar u zvaničnim obraćanjima, ni u vezi sa svim drugima koji su priličmo uzdrmali političku scenu Crne Gore i to u samo posljednjih nekoliko mjeseci:
“Ne znamo kako je razgovor tekao iza zatvorenih vrata”.
Kovač je istakla, da nažalost, postoji opasnost da Crna Gora propusti još jednu priliku, a da se to ne desi, potrebno je dobro shvatiti poruke iz EK da se važno fokusirari na suštinske prioritete kako bi se ostvario ključni napredak na evropskom putu.
“Hrvatska je, uz sve probleme koje je imala, otvorila i zatvorila pregovore u roku od šest godina, Finska za manje od tri godine. Crna Gora postavlja već sad rekord sa punih 12 godina, moglo se i ranije mnogo toga, pitanje je samo koliko je odlučnosti i sposobnosti za to među donosiocima odluka, kao i spremnosti da se odreknu nekih monopola moći na tom putu”, kazala je Kovač.
Kovač: Potrebno da sve države članice EU ratifikuju sporazum o pristupanju
Kovač je naglasila da u EK već postoji izrađen kalendarski plan po kojem bi Crna Gora mogla zaključiti cijeli pregovarački proces članstva do 2026. godine što je još jedna potvrda nedvosmislene podrške i želji EU da Crna Gora ubrzo postane nova članica, ali ne i garancija ako ovdje, kod nas, izostane pošten pristup i predan rad.
“Ne treba, međutim, zaboraviti da je potrebno da sve države članice EU (njih 27) ratifikuju sporazum o pristupanju u nacionalnim parlamentima. Crna Gora bi o tome posebno trebalo da vodi računa, a koliko se čini, nikakve posebne diplomatske aktivnosti se u tom pravcu ne preduzimaju”, kazala je Kovač.
