Napadači na funkcionera Demokratske Crne Gore u Petnjici Isada Muratovića nisu završili u zatvoru zahvaljujući bivšem predsjedniku države Milu Đukanoviću, uprkos izričitom protivljenju Ministarstva pravde.
Amar Korać i Arijan Rastoder osuđeni su na po četiri mjeseca zatvora nakon što su maskirani i naoružani palicama, brutalno pretukli Muratovića ispred ulaznih vrata njegove kuće.
Prije nego su otišli na izdržavanje kazne, Đukanović je, međutim, tada u svojstvu predsjednika Crne Gore usvojio njihovu molbu za pomilovanje i zatvorsku kaznu im zamijenio uslovnom.
Prema odredbama Zakona o pomilovanju, predsjednik države dužan je prije odluke da traži mišljenje nadležnog ministarstva, koje očigledno nije obavezujuće.
Predsjednik, piše u tom aktu, može dati pomilovanje i bez sprovođenja postupka propisanog ovim zakonom, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
“Obavještavamo vas da je Ministarstvo pravde nakon zaprimljenih molbi koje su nam dostavljene od tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, a nakon prikupljenih podataka i sprovedenih zakonskih procedura, u oba slučaja dalo predlog da se predmetnim molbama ne udovolji, koji predlozi su upućeni predsjedniku Crne Gore dana 10.10. 2022 i 11. 10. 2022. godine”, navodi se iz vladinog resora kojim rukovodi Marko Kovač.
Iz kancelarije bivšeg šefa države nisu odgovorili na pitanja Vijesti o tom slučaju.
Muratović je nakon napada u policiji kazao da sumnja da je sačekušu organizovao bivši funkcioner tajne i javne policije Zoran Lazović. Tada je saopštio da Lazović njegovu familiju progoni odavno, a da je nova hajka počela jer je član Demokrata.
Lazovićev sin, takođe policajac, uhapšen je pod optužbom da je dio kavačkog kriminalnog klana. U dijelu njegove telefonske komunikacije sa ostalim članovima grupe, optuženi policajci i kriminalci govore i o politici, sigurnim bazama glasača i biznismenu koji milionski pomaže partiju pred izbore… U tom kontekstu pominje se i Zoran Lazović.
“Ovo je skandal”
Generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, kazao je Vijestima da izjava Muratovića nakon napada i pominjanje Lazovića, jasno govori o težini Đukanovićeve odluke o pomilovanju.
“Odluka bivšeg predsjednika države gospodina Đukanovića da pomiluje i oslobodi zatvorske kazne dva pravosnažno osuđena lica na zatvorsku kaznu, zato što su, tokom izborne kampanje, maskirani krvnički i mučki prebili i to na sopstvenom kućnom pragu funkcionera Demokrata Petnjica, Isaka Muratovića predstavlja svojevrsni skandal, a zapravo pokazuje u kakvom smo sistemu živjeli svih prethodnih decenija. Kada se uzme u obzir izjava gospodina Muratovića o političkom motivu napada i njegovog uvjeranja da iza istog stoji dio porodice Lazović, postaje jasno koliku težinu ima odluka o pomilovanju bivšeg predsjednika Crne Gore, ali i govori o sprezi institucija sa osuđenim napadačima i nalogodavcima. Institucija predsjednika države treba da simbolizuje pravdu, jednakost i integritet, a ne da služi kao alat za ispravljanje presuda ili zaštiti osuđenih napadača na partijske funkcionere njegovih političkih protivnika”, saopštio je Bogdanović.
On je konstatovao da takva upotreba predsjedničkih ovlašćenja upućuje na duboke probleme u društveno-političkom sistemu.
“Nažalost, ovi i slični postupci su svjedočanstvo o povezanosti kriminala i određenih državnih institucija, što je potvrđeno kroz mnoge pravosudne procese”.
Bogdanović je rekao da činjenica da su se politički napadi dogodili u jeku izborne kampanje, ukazuje i na duboku kompromitaciju naslijeđenog sistema.
“Ali, u ovom trenutku, želimo se fokusirati na budućnost i obećavamo da će pravda prevladati. Era u kojoj su se ovakve odluke donosile je prošla. Vrijeme koje dolazi je vrijeme obnove, pravde i jačanja institucija. Nikada više nećemo dopustiti da bilo koja sila ili interes nadjača suverenitet i integritet naše države. Nastojeći izgraditi snažne, nepristrasne i pravične institucije, zaklinjemo se da nikada više i niko neće biti jači od države”, rekao je generalni sekretar Demokrata.
Sudska presuda
U presudi kojom su Amar Korać i Arijan Rastoder osuđeni na robiju, navodi se da su 23. decembra 2021. godine, maskirani fantomkama, sa rukavicama na rukama, došli ispred kuće Muratovića i sakrili se iza ćoška.
Objašnjava se da su primijetili da u dvorištu nema vozila njihove mete, zbog čega su se pritajili i čekali ga nekih 20 minuta.
“Da bi nakon što je parkirao vozilo, izašao iz istog i krenuo put ulaznih vrata da uđe u kuću, pa kako nije mogao da otključa vrata više puta je kucao na ista i kada ih niko nije otvarao, pošao do jedne nastrešnice gdje su se nalazila drva, u kom trenutku su obojica krenuli put njega, kada ga je okrivljeni K. A. palicom udario u predjelu desne strane glave, nakon čega se dao u bjekstvo a od kojeg udarca je oštećeni pao na lijevu stranu tijela i dok je bio u ležećem položaju, okrivljeni R. A. ga je nogom obuvenom u patiku udario u predjelu tijela, da bi u trenutku kada je pokušao da ustane stisnutom pesnicom ga udario u predjelu lijeve strane lica, a kada ga je oštećeni dohvatio za duksericu u predjelu grudi, okrivljeni R. A. je nastavio da ga udara stisnutim pesnicama u predjelu glave, da bi se u jednom trenutku istrgao iz ruku oštećenog, a zatim se dao u bjekstvo”, dodaje se u presudi.
Oni su osuđeni da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo – nasilničko ponašanje.
Šta je predviđeno zakonom
Pomilovanjem se, u skladu sa Krivičnim zakonikom Crne Gore, daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom ili uslovnom osudom, daje se rehabilitacija, određuje kraće trajanje određene pravne posljedice osude ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posljedice osude.
“Pomilovanje daje Predsjednik Crne Gore. Postupak za pomilovanje pokreće se po molbi za pomilovanje ili po službenoj dužnosti…. Molba ne odlaže izvršenje krivične sankcije. Molba se podnosi Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava”, navodi se u zakonu.
Ko se pronašao u objavama
Muratović je tokom istrage kazao da nikada nije imao problema sa porodicama napadača – Koraćima i Rastoderima.
On je, međutim, rekao da mu se sve to dešava zbog političkih stvari:
“Kao i da je koristio društvene mreže – Facebook na kojima je davao komentare da je Z. L. (Zoran Lazović) prebacio svoje špijune u Luksemburg kako bi gore radili za njega, te da se neko sigurno pronašao u tome”, piše u presudi protiv napadača.
(Vijesti)
