Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) Milutin Đukanović u intervjuu “Vijestima” je najavio da će nakon kupovine imovine Željezare biti osnovana ćerka firma “Željezara Solari Nikšić” koja bi mogla da se bavi poslovima koji su u funkciji djelatnosti državne energetske kompanije.
”Nakon toga bi slijedila realizacija ideje o izgradnji solarne elektrane, što predstavlja veliku razvojnu šansu, imajući u vidu snagu priključka. Uporedo sa tim na prostoru koji je obuhvaćen kupoprodajnim ugovorom bi se radile potkonstrukcije za potrebe EPCG. Što se tiče ostalih djelatnosti, zasada možemo reći samo to da bi se svaka naredna aktivnost u smislu proširenja naših poslova u Željezari odvijala fazno, odnosno u skladu sa potrebama EPCG, tako da je preuranjeno govoriti o tim aktivnostima”, kazao je Đukanović, dodajući da će na konkursu birati radnike za potrebe ćerke firme.
Đukanović je kazao da se precizni preliminarni podaci o poslovanju EPCG u 2022. godini mogu očekivati u drugoj polovini januara, te da će državna energetska kompanija uspjeti da u velikoj mjeri ublaži negativne posljedice koje je imala zbog poremećaja na tržištu električne energije i ekstremno visokih cijena energije na berzi u periodu jako izražene uvozne zavisnosti i nepovoljne hidrologije.
”Po osnovu zadržavanja postojeće cijene za električnu energiju, građanima smo za 11 mjeseci uštedjeli 737.829.670,91 eura jer da su cijene za njih usklađivane sa tržišnim promjenama, prosječan račun ne bi iznosio 33,38 eura, nego 141,90 eura”, istakao je Đukanović.
On je ocijenio da neće biti jednostavno za EPCG nadomjesti proizvodnju TE “Pljevlja” koja će zbog radova na ekološkoj rekonstrukciji i adaptaciji kotla biti van pogona sedam i po mjeseci (od 01.03.2024. do 15.10.2024), te da je plan da tu električnu energiju državna energetska kompanija nadomjesti na dva načina – dijelom kroz hidro i solar proizvodnju, a dijelom iz uvoza.
Đukanović je kazao da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ponovo pokrenulo izviđaj po krivičnoj prijavi EPCG iz aprila 2021. godine protiv bivšeg premijera Duška Markovića, bivše ministarke ekonomije Dragice Sekulić, vlasnika Uniproma i Kombinata aluminijuma Veselina Pejovića i drugih, zbog toga što je bivša Vlada ustupila besplatne emisione CO2 kredite, koje je Uniprom kasnije prodao EPCG za 17 miliona. Ovu prijavu je odbacilo SDT za vrijeme doskorašnjeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Iz Vijesti su podsjetili da je EPCG kupila Željezaru. Pitali su Đukanovića koliko će zaposliti radnika, da li će doskorašnji radnici Željezare imati prednost, te da li će biti sačuvane visoke peći u čeličani, kako bi se ponovo pokrenula proizvodnja čelika.
On je kazao da se potpisivanje ugovora o kupoprodaji imovine Željezare očekuje u narednim danima.
“U tom dijelu, ulažemo maksimalan napor da proces teče optimalnom brzinom, ali ne zavisi sve od nas, budući da, po logici stvari, nijesmo jedina strana u pregovorima. Druga faza procesa odnosi se na formiranje ćerke-firme, “Željezara Solar Nikšić”, koja bi mogla da se bavi poslovima koji su u funkciji djelatnosti EPCG. Nakon toga bi slijedila realizacija ideje o izgradnji solarne elektrane, što predstavlja veliku razvojnu šansu, imajući u vidu snagu priključka. Uporedo sa tim, kao što ste i naveli, na prostoru koji je obuhvaćen kupoprodajnim ugovorom bi se radile potkonstrukcije za potrebe EPCG. Što se tiče ostalih djelatnosti, zasada možemo reći samo to da bi se svaka naredna aktivnost u smislu proširenja naših poslova u Željezari odvijala fazno, odnosno u skladu sa potrebama EPCG, tako da je preuranjeno govoriti o tim aktivnostima.”
Govoreći o radnoj snazi, Đukanović je istakao da će radnici biti birani na osnovu referenci koje odgovaraju kćerki-firmi i da vjeruje da među radnicima Željezare ima mnogih čije znanje i iskustvo mogu biti kompatibilni sa tim potrebama.
“Nama je, u osnovi, najvažnije to što smo, činjenicom da je država otkupila dio akcija EPCG, po cijeni od 15 miliona evra, došli u priliku da tim sredstvima kupimo veoma vrijedno zemljište i tako steknemo šansu za proširenje proizvodnog portfolija kompanije. Da nije bilo tog otkupa, sada bismo se našli u poziciji da kompletan kontingent sopstvenih akcija – proces koji se, po sili zakona, morao okončati 26. septembra 2022. godine – bude poništen, kao što se to već jednom desilo, prije tri godine.”, kazao je.
Upitan šta se desilo sa krivičnim prijavama koje je EPCG podnijela protiv bivšeg premijera Duška Markovića, bivše ministarke ekonomije Dragice Sekulić, vlasnika “Uniproma” i Kombinata aluminijuma Veselina Pejovića i drugih zbog toga što je bivša Vlada ustupila besplatne emisione CO2 kredite, koje je “Uniprom” kasnije prodao EPCG za 17 miliona, Đukanović je kazao da je ona odbačena od strane tadašnjeg GST Milivoja Katnića, ali da je pritužba na tu odluku prihvaćena od strane VDT-a, te da je postupak ponovo u fazi izviđaja.
Iz Vijesti su pitači Đukanovića i sa kojim rezultatom će Elektroprivreda završiti 2022., te kakve su projekcije za tekuću godinu.
On je odgovorio da preliminarne rezultate o radu u prethodnoj godini možemo očekivati u drugoj polovini januara 2023.
“Do tada dužni smo da ostanemo rezervisani jer do kraja 2022. godine, još figurira niz okolnosti i značajnih elemenata bilansiranja koji, u znatnoj mjeri, opredjeljuju predznak rezultata poslovanja za 2022. godinu.
Uprkos svim objektivnim okolnostima koje su se ogledale u nepredvidivim poremećajima na tržištu električne energije i ekstremno visokim cijenama energije na berzi u periodu jako izražene uvozne zavisnosti i nepovoljne hidrologije – sa padavinama tokom posljednjih sedmica, ukupna količina je na svega 83% u odnosu na godišnji prosjek – evidentno je da će EPCG uspjeti da, do kraja poslovne godine, u velikoj mjeri ublaži negativne posljedice pomenutih okolnosti.
Hidrološka situacija se popravila krajem novembra i prvoj polovini decembra, kada je naša kompanija, za nešto više od 30 dana, od izvoza prihodovala preko 80 miliona eura, te je realno očekivanje da se ostvare značajni pozitivni efekti po pitanju odnosa izvoza i uvoza električne energije i u najvećoj mjeri saniraju izraženi deficit i gubici iz drugog, a naročito iz trećeg kvartala 2022. godine. Da li će se taj uspjeh reflektovati već 30. decembra ili 15. januara, cijenim da je manje bitno od činjenice da uspješno prevazilazimo efekte krize, tim prije što sličnost strukture proizvodnje u zemljama regiona, u značajnoj mjeri, diktira i kretanja na berzi: cijene su, logično, veće tokom drugog i trećeg kvartala, kada svi kubure sa hidrologijom, a spuštaju se tokom prvog i četvrtog, kada i drugi imaju manje potrebe za uvozom.”, ocijenio je predsjednik Odbora direktora EPCG.
Dodao je da su projekcije menadžmenta za 2023. godinu optimistične, jer ukazuju na pozitivne rezultate, najvećim dijelom zbog očekivanog povoljnijeg odnosa uvoza i izvoza, ali i benefita koji se očekuju od projekata “Solari 3000+ i 500+” i “Solari 5000+ (70 MW)”, u smislu oslobođenih viškova električne energije i očuvanja standarda građana i potrošača, kojim se obezbjeđuje visok stepen naplate.
Na pitanje da li ima podatke koliko će iznositi ukupna cijena struje za domaćinstva u 2023. godini, te kolika će cijena biti u regionu i zemljama članicama EU, Đukanović odgovara da Elektroprivreda određuje cijenu aktivne energije, dok su cijene ostalih stavki na ručuna izvan njenih ingerencija.
“Što se tiče poređenja za dio računa na čiju visinu utiče EPCG, možemo reći da je cijena aktivne energije, po dvotarifnom modelu, u 2021. i 2022. godini iznosila 5,2424 €c/kWh za višu i 2,6212 €c/kWh za nižu tarifu. Cijena aktivne energije, po jednotarifnom modelu, u 2021. i 2022. godini iznosila je 4,2686 €c/kWh. Te cijene se, kao što smo već isticali, neće mijenjati ni u 2023. godini.
Ovom prilikom smo dužni napomenuti da smo, po osnovu zadržavanja postojeće cijene za električnu energiju, građanima za 11 mjeseci uštedjeli 737.829.670,91 eura jer da su cijene za njih usklađivane sa tržišnim promjenama, prosječan račun ne bi iznosio 33,38 eura, nego 141,90 eura. Takođe, nijesmo posezali za restrikcijama, a i uplatili smo 30 miliona eura u državni budžet prošle godine, što nas čini jednom od rijetkih energetskih kompanija koja je bez pomoći nadležnih institucija, sama snosila teret energetske krize, tako da mislim da je opravdano reći da smo dokazali vitalnost sistema i sposobnost da i u nezgodnim okolnostima, odgovorno i uspješno poslujemo.”, podvukao je.
Upitan da li ima informaciju o budućim cijenama struje na evropskom nivou, te da li je moguće da se cijena vrati na nivo od 30 do 40 eura od prije dvije godine, Đukanović kaže da su cijene elekrtične energije tržišne, te da zavise od ponude i potražnje na tržištima Evrope.
“EPCG je tržišno orijentisana kompanija, što znači da odluka o tome po kojoj ćemo cijeni uvesti i/ili izvesti električnu energiju direktno zavisi od energetske energije i cijene svih energetnata u Evropi. Dok god traje rat u Ukrajini, Evropa će da bude u stanju energetske nestabilnosti, naročito u pogledu zavisnosti od gasa i uglja. No, čak i kad dođe do stabilizacije prilika, energetska situacija će u značajnoj mjeri zavisiti od geopolitičkih odluka.”, kazao je Đukanović.
Istakao je da će to ključno zavisiti od toga koliko brzo će Evropa Evropa naći zamjensku energiju za energente koji potiču iz Rusije.
“Teško je očekivati da cijene električne energije u sljedećih 10 godina dostignu pređašnji nivo 30-40 €/MWh. Preduslov za ovaj nivo cijena električne energije je da se izgradi veliki broj novih kapaciteta – solarne, vjetro, ali i nuklearne i hidroelektrane. Fjučers cijene koje se danas vide na njemačkoj berzi pokazuju da se tek za pet godina može očekivati stabilizacija cijena (nivo od 110 €/MWh), dok se, za sljedeće dvije godine, može očekivati da cijene prelaze cifru od 200 €/MWh. Izgradnjom dodatnih MW, EPCG vidi svoju šansu: da kroz izvoz svojih viškova električne energije obezbijedi novac za dobro poslovanje i brzi povrat investicija u proizvodnim pogonima.”, najavljuje Đukanović.
On je takođe najavio brojne energetske projekte koje EPCG planira da realizuje u tekućoj godini.
“Nakon pokrenutog istorijskog projekta “Solari 3000+ i 500+”, vrijednog 30 miliona eura, koji EPCG realizuje u saradnji sa Investiciono-razvojnim fondom Crne Gore, a koji predviđa ugradnju 30 MW novoinstalisanih kapaciteta, uz očekivanu godišnju proizvodnju od 44 GWh, u 2023. godini se planira realizacija projekta “Solari 5000+ (70 MW)”, koji predviđa ugradnju novih 70 MW solarnih kapaciteta očekivane proizvodnje od oko 100 GWh i vrijednosti od oko 70 miliona eura.
Dalje nas u 2023. očekuje početak izgradnje VE “Gvozd”, snage 54,6 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 150 GWh. Projekat se realizuje u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, sa kojom ćemo i potpisati kreditni aranžman vrijedan 82 miliona eura. Predviđeno vrijeme izgradnje je 18 mjeseci od početka radova tako da očekujemo VE “Gvozd” na mreži u 2024. godini.
Pored toga što će u 2023. otpočeti radovi na realizaciji projekta rekonstrukcije i modernizacije HE “Perućica” sa austrijskom kompanijom “Voith” vrijedne 29,4 miliona eura, u 2023. godini će, u saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom, biti pokrenute i aktivnosti u vezi sa projektom ugradnje agregata A8 HE “Perućica”, gdje ćemo, bez bilo kakvih značajnih uticaja na životnu sredinu doći do novoinstalisanih 58,5 MW snage. U 2023. očekuje nas i potpisivanje novog aranžmana sa KfW bankom, vrijednog 30 miliona eura i potpisivanje izvođačkog ugovora za ugradnju agregata A8 za čiju je ugradnju potrebno 36 mjeseci.
Dodatno ćemo, u duhu promocije solarnog potencijala, u 2023. godini realizovati projekat ugradnje solarnih panela na našim branama “Slano” i “Vrtac” ukupnog kapaciteta od četiri MW, a tu su i pripremne aktivnosti za projekte plutajućih SE na Slanom i Krupcu. Posebno nas raduje činjenica da ćemo u 2023. završiti aktivnosti koje se tiču izrade studije za HE “Kruševo” u dvije varijante preliminarnih energetskih procjena elektrane od 90 do 100 MW sa očekivanom proizvodnjom od oko 265 GWh i stvoriti preduslove za dalji razvoj ovog značajnog projekta iz oblasti hidroenergetike, tj. izradu idejnog projekta.”
S obzirom da Termoelektrana Pljevlja neće raditi sedam mjeseci tokom naredne godine, Đukanović kaže da neće biti lako nadomjestiti nedostatak proizvodnje, ali da je planirano da se to uradi na dva načina.
“Dijelom kroz hidro i solar proizvodnju, a dijelom iz uvoza. Plan proizvodnje TE “Pljevlja” za 2024. godinu je 609 GWh, što je nekih 47% prosječne godišnje proizvodnje, upravo zbog zastoja u trajanju od sedam i po mjeseci.
Po današnjim cijenama, zamjenska električna energija na tržištu vrijedi blizu 200 miliona eura. U razgovorima sa izvođačem, planiramo da ubrzamo dinamiku radova i vrijeme zastoja TE “Pljevlja” skratimo na nekih šest mjeseci. Ovo nam je važno zbog ostvarenja boljeg poslovnog rezultata i EPCG i Rudnika uglja Pljevlja. Planiraćemo rad naših hidroelektrana tako da nivo akumulacija u tom periodu bude što veći. Takođe, do 2024. godine, kroz razvoj projekata obnovljivih izvora energije, planiramo da u sistemu imamo dodatnu proizvodnju (VE “Gvozd”, projekte “Solari 3000+ i 500+” i “Solari 5000+”), što će, jednim dijelom, kompenzovati nedostatajuću energiju iz TE Pljevlja za taj period.”
Upitan kako ocjenjuje projekat “Solari” on odgovara da činjenice pokazuju da je projekat itekako uspješan.
“Mislim da o kvalitetu projekta “Solari 3000+ i 500+” najbolje govori činjenica da smo, nedavnim raspisivanjem javnog poziva za fizička i pravna lica te javnog poziva domaćim i međunarodnim finansijskim institucijama za učešće u projektu “Solari 5000+ (70 MW)”, pokazali da je to jedan vrlo uspješan koncept. Do posljednje sedmice decembra, naši agenti su obišli 3.137 potencijalnih kupaca (ukupna instalisana snaga njihovih objekata iznosi 34.465 KW), gdje je ustanovljeno da tehničke uslove ispunjava 1.501 objekat (21.166 KW), a ugovor je potpisan sa 1.343 klijenta (14.900 KW), dok su fotonaponski sistemi ugrađeni na 930 objekata (7.501 KW).
Što se tiče čekanja na priključenje, razumijemo da to predstavlja poteškoću, s tim što je razlog za navedeno čekanje u tome što procedura za dobijanje atesta podrazumijeva i eksterne činioce, što znači da se moraju raspisivati javni pozivi po tom osnovu, a oni, opšte je poznato, oduzimaju značajno vrijeme.”
Upitan kako vidi razvoj projekta Solari, koliko će mini solarnih elektrana na krovovima biti postavljeno 2023. godina, kada će EPCG postaviti najavljene plutajuće solarne elektrane na jezerima Slano i Krupac, a kada se može očekivati početak izgradnje solarne elektrane “Briska gora”, Đukanović je kazao da, u kontekstu projekta “Solari 5000+(70 MW) očekuje da će se u 2023. doći do naznačene cifre, što bi u mnogom rasteretilo energetski sistem, te omogućilo građanima da ostvare značajan stepen energetske nezavisnosti.
“Kada je riječ o ostalim projektima iz Vašeg pitanja, možemo reći da će se dio pripremnih aktivnosti za plutajuće SE na akumulacijama Slano i Krupac raditi već u 2023. godini, a idejnim rješenjem je predviđena fazna izgradnja projekta solarne elektrane “Briska gora”, i to: faza I – instalisane snage 50 MW, očekivane godišnje proizvodnje oko 90 GWh; faza II – instalisane snage 200 MW, očekivane godišnje proizvodnje oko 360 GWh. Rok za izgradnju faze I je 18 mjeseci. Usvojenim poslovnim planom EPCG predviđeno je da se faza I SE “Briska gora” pusti u rad 2024. godine.”, kazao je.
Na pitanje koliko EPCG ima zaposlenih, da li će biti novih zapošljavanje ili pak smanjena broja radnih mjesta, Đukanović je rekao da Elektroprivreda ima 1.149 zaposlenih, od čega 146 na određeno vrijeme.
“Prosječna neto zarada u EPCG za period od 1. januara do 30. novembra 2022. godine iznosila je 1.108,18 eura. U skladu sa poslovnim planom kompanije, odnosno slijedeći potrebe proizvodnje i organizaciju procesa rada, EPCG će na radnim mjestima koja su već deficitarna ili će to biti u narednom periodu, zbog odlaska zaposlenih u penziju – sljedeće godine preko 20 zaposlenih okončava radni odnos po sili zakona zbog navršenih godina života – vršiti angažovanje novih izvršilaca u skladu sa zakonom i kompanijskim procedurama.”
Iz Vijesti su pitali Đukanovića da li su komisije formirane radi provjere rada bivšeg rukovodstva te državne kompanije izvršile određene radnje po tom pitanju , te koliko je takvih takvih komisija formirano i koliko novca je potrošeno na njihov rad.
“Komisije – njih dvanaest – formirane su sa zadatkom da izvrše analizu dosadašnjeg rada iz predmetnih oblasti, kao i da daju predloge za poboljšanjem procesa koji su predmet analize. Nakon što su formirane komisije okončale svoj posao i sačinile detaljne izvještaje (koji se temelje na pregledu poslovne dokumentacije, a koja broji oko 700.000 stranica), isti su dostavljeni početkom maja 2022. na upoznavanje i dalje postupanje Ministarstvu kapitalnih investicija – Odjeljenju za borbu protiv korupcije. Naša kompanija svakako nije nadležna, a ni ovlašćenja da iz navedenih izvještaja daje određene kvalikacije u vezi sa postupanjem i načinom rada u pojedinim procesima, koji su se odvijali u kompaniji u prethodnim godinama.
Ono što je važno naglasiti jeste činjenica da su komisije za određene segmente poslovanja dale svoje preporuke i sugestije, a nakon čega je menadžment kompanije određeni broj istih implementirao ili pak pokrenuo procedure kojima će se stvoriti preduslovi za njihovu dalju realizaciju. Takođe je kroz izvještaj o radu pojedinih komisija apostrofiran problem zakonskih i podzakonskih odredbi i procedura, kojima se EPCG dovodi u neravnopravan položaj, a u vezi sa čim je pokrenuta, a u jednom dijelu već i sprovedena izmjena istih. Što se tiče naknada po osnovu angažmana za rad navedenih komisija, napominjemo da su iste određene u skladu sa kompanijskim aktima i procedurama koje regulišu ovu materiju.” precizirao je Đukanović.
