Cijene namirnica poslednjih mjeseci nezaustavljivo rastu u crnogorskim marketima, što je brojne građane zabrinulo, naročito nakon prošlosedmičnog rasta cijena goriva.
Iako su zvaniči podaci koje su saopštavali nadležni govorili da inflacija usporava, to nije bilo vidljivo u prodavnicama, iz kojih građani, kako se svakodnevno može čuti, mogu da kupe sve manje potrepština za znatno više novca.
Takođe u poslednjem periodu bilo je informacija da su cijene hrane u nekim, mnogo razvijenijim državama značajno jeftinije nego u Crnoj Gori što je, barem na društvenim mrežama, pokrenulo debatu da li su cijene u domaćim prodavnicama napumpane.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun u izjavi za „Dan“ ističe da je za ovakvu situaciju isključivi krivac država i njeno (ne)činjenje.
“Isključivi krivac je država… Privatni sektor, čitaj tržište, ima snažan prećutni dogovor da se cijene drže visokim. Nekoliko velikih igrača u trgovini zna dobro kako se cijene podižu nerealno, a onda mali trgovci, ili propadaju ili dižu cijene još i više, tako da veliki lanci budu na kraju jeftiniji”, poručuje Drecun.
On ističe da građani s pravom strahuju da će cijene dodatno rasti, uprkos tome što sa međunarodnih tržišta stižu informacije da cijene hrane padaju još od prošle godine.
“Ako nema razloga za visoke cijene sa strane inputa, onda je jedini zaključak da je špekulativna ekonomija naših trgovaca uzrok visokih cijena i pored evidentnog pada inflacione stope na globalnom nivou… Dakle, isključivi krivac je država, a tu mislim na spregu više institucija, nadležnih ministarstava, inspekcijskih službi i Centralne banke, koja mora da čuva finansijsku stabilnst”, kategorički ističe Drecun.
Sagovornik Dana ističe i da odavno ne vjeruje u idealno tržište liberalnog tipa.
“Jer da ono djeluje kako treba, ne bi vrhunski ljekar bio stotinak puta manje plaćen od vrhunskog fudbalera. A svi znamo da je jedan vrhunski ljekar korisniji za društvo od vrhunskog fudbalera”, poručuje Drecun.
Nedavno se u medijima pojavila i računica koja je pokazala da je za kupovinu nekih proizvoda potrebno izdvojiti znatno više novca nego u Sloveniji, Španiji, Njemačkoj i drugim razvijenijim državama, čiji stanovnici primaju i po nekoliko puta veću zaradu nego što to primaju crnogorski građani.
Prema pisanju medija, birajući najjeftinije namirnice u Crnoj Gori bi za litar maslinovog i suncokretovog ulja, mlijeka, jogurta i ulja, maslac od 250 grama, deset jaja, kilogram brašna, trapista, junećeg i pilećeg mesa, riže, konzervu tunjevine, pola kilograma pašte, limenku piva i hleb platili 49.60 eura, dok bi vas u Ljubljani to koštalo 44.98 eura. Ako bi kupovali skuplje proizvode iz ovih kategorija, u Crnoj Gori biste potrošili 85,83 eura, a u Ljubljani 49,94 eura.
Slično je i sa Njemačkom gdje bi istu korpu platili 69,45 eura, što jeste dvadesetak eura više, ali se tamošnje prosječne zarade kreću u rasponu između 2.200 i 4.200 eura.
Sličnu potrošnju građani bi imali kao i u Hrvatskoj, ali i tamo su plate značajno veće, dok bi potrošnja bila nešto niža u Srbiji, Albaniji i BiH, no tamo su prosječne zarade nešto niže.
Nedavno je i portal Nova.rs objavio da u Njemačkoj kilogram pilećeg mesa košta oko 4,54 eura, dok je recimo u Srbiji ali i Crnoj Gori niži i i do dva eura. Kilogram ćuretine u Njemačkoj je oko 8,5 eura, dok je na Balkanu preko 10 eura.
Kilogram mljevenog mesa u Crnoj Gori je iznad sedam eura, koliko košta i u Njemačkoj. Konzerva tunjevine kod nas uglavnom je preko euro i po, što je otprilike kao u Njemačkoj. Kilogram šećera kod nas je oko eura dok je u Njemačkoj oko euro i po, a litar ulja varira između euro i dvadeset pa i do dva eura. Za deset jaja kod nas je potrebno izdvojiti preko dva eura, a u Njemačkoj ispod dva…
Ne žuriti sa ocjenom turističke sezone
Prethodnih dana u javnosti je vođena i debata o uspješnosti turističke sezone, a na Tviteru su mišljenja ukrstili i predsjednik države Jakov Milatović i ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Drecun je saglasan da ne treba žuriti s ocjenom o rekordnoj sezoni, naročito zato što više cijene u odnosu na 2019. godinu stvaraju lažnu sliku o uspjehu.
“Treba upariti nekoliko pokazatelja, a prvo i osnovno vidjeti korelaciju između mjesečnog rasta trgovinskog deficita i broja gostiju, i uopšte turističkog prometa. Tada bi sve bilo mnogo jasnije”, istakao je Drecun.
(Portal Dan)
