Preliminarni podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u prvih devet mjeseci pokazuju da smo na uvoz hrane potrošili 560,27 miliona eura, što je 20,3 odsto više nego lani u istom periodu. Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da je rast uvoza hrane za jednu petinu prozvod uticaja dva faktora, i to dominantno rasta broja stanovnika zbog dolaska i boravka stranaca i u manjem dijelu uticaja inflacije.
“Povećana je tražnja zbog nekih otprilike 100.000 nerezidenata u Crnoj Gori i u manjem dijelu uticaja inflacije. S obzirom da uvozne cijene nijesu toliko rasle koliko domaće, prednost dajem rastu tražnje i količini potrebne hrane da bi se prehranilo novih 100 hiljada stanovnika, što je otprilike između oko jedne petine stanovnika koji žive u Crnoj Gori, to je jedan novi grad u Crnoj Gori, to diže tražnju i zbog toga je veći uvoz”, kazao je Drecun za “Pobjedu”.
U prva tri kvartala na uvoz mesa smo potrošili 124,1 milion, povrća i voća 86,36 miliona, a žitarica i proizvoda od žitarica 78,11 miliona eura.
Sa druge strane u prvih devet mjeseci izvoz hrane iznosio je 31,76 miliona eura, što je 8,7 odsto više nego lani. U izvozu dominiraju meso i prerađevine sa 19,98 miliona eura i veći je 12,8 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je izvoz voća i povrća u prvih devet mjeseci bio vrijedan 6,46 miliona eura i smanjen je za 11,8 odsto.
“Zabrinjava slab porast izvoza hrane. Smatram da je na porast izvoza hrane uticala inflacija, jer sigurno nije u realnom iskazu izvoz hrane porastao u tom procentu”, rekao je Drecun.
On smatra da treba uraditi reformu strategije ekonomskog razvoja Crne Gore, u prvom redu zbog supstitucije uvoza što bi, kako kaže, mogla ubrzo da da rezultate, s obzirom da bi narednih godina vrijednost uvezene hrane na godišnjem nivou mogla dostići milijardu eura.
“Ukoliko bi se određeni procenat uvoza supstituisao, to bi bio značajan podsticaj za crnogorsku privredu. Imamo potencijale i očekujem od nove vlade da se više posveti realnom sektoru”, izjavio je Drecun i dodao da u prvom redu treba posvetiti pažnju poljoprivredi, koja može da bude nosilac razvoja i može da otvori nova radna mjesta i smanji spoljnotrgovinski deficit kroz supstituciju uvoza.
“Uz adekvatnu strategiju razvoja poljoprivrede, za jedan čisti mandat vlade mogli bismo za milijardu i po do dvije povećati BDP u apsolutnom iznosu”, tvrdi Drecun i predlaže agrobudžet za narednu godinu 250 do 300 miliona eura.
“I treba da tražimo strane investitore koji bi ulagali u naše poljoprivredne potencijale, jer imamo dobru klimu i zemlju, gdje su moguća i po tri roda godišnje određenih kultura”, kazao je Drecun, ističući da imamo dovoljno prostora za plastenike i staklenike, te da energija nije skupa s obzirom na mogućnost valorizacije solarne energije
“Samo na proizvodnji mesa, uzgojem milion grla goveda bismo mogli da za šest do osam godina podignemo BDP za dvije i po milijarde eura”, saopštio je Drecun.
On je ocijenio da pored ogromnog potencijala u stočarstvu postoji potencijal i u proizvodnji organske hrane naročito s obzirom na, kako je naveo, dobru strukturu zemljišta, koje je “relativno čisto“.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih devet mjeseci, prema preliminarnim podacima Mostata, iznosila je 3,3 milijarde eura, što je 5,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Izvezena roba vrijedna je 493,4 miliona eura, što je 5,2 odsto manje u odnosu na uporedni period, dok je uvoz porastao 7,8 odsto na 2,8 milijardi, pa je pokrivenost uvoza izvozom pala dva odsto na 17,4 procenta.
Najviše smo izvezlo električne energije – za 184,7 miliona eura, što je porast od 36,9 odsto. Najviše smo uvezli mašina i vozila za ukupno 646,3 miliona eura, od čega 234,9 miliona eura za drumska vozila, što je porast od 47,7 odsto. Svega osam miliona je manji uvoz goriva i iznosi 242,5 miliona eura, što znači da je pao 7,3 odsto, kao posljedica nižih cijena. S. Popović
Prepolovljen izvoz aluminijuma
Izvoz aluminijuma je pao 54,5 odsto na 60,19 miliona eura u odnosu na devet mjeseci prošle godine, kad je iznosio 132,3 miliona eura.
Došlo je i do pada izvoza boksita za 27 odsto. Taj izvoz je u prvih devet mjeseci bio vrijedan 24 miliona eura, a lani u istom uporednom periodu 32,9 miliona.
