Od početka rata u Ukrajini veliki broj izbjeglica sa tog područja je došao u Crnu Goru, a neke procjene govorile su da ih je oko 120.000, što je imalo značajnog uticaja na crnogorsku ekonomiju, međutim, poslednji podaci govore da se broj ukrajinskih državljana u Crnoj Gori smanjio i do deset puta, jer se dosta njih vratilo svojim domovima ili otišlo dalje na Zapad.
Prema riječima ekonomskog analitičara Davora Dokića, dolazak velikog broja stranih državljana izazvao je bum u našoj ekonomiji jer smo dobili oko 100.000 gotovih potrošača, koji su imali bolju platežnu moć, te da će jednako šokantan biti i njihov odlazak.
“To je dovelo do toga da stopa privrednog rasta bude 6,1 odsto, što je mnogo više od predviđanog 3,2 koliko je projektovala Svjetska banka. Ipak u poslednje vrijeme primjetno je da veliki broj njih odlazi, u potrazi za boljim uslovima života, jer crnogorsko tržište ne može da im pruži plate a ni mogućnost za zaposlenje u mjeri koju traže”, ističe Dokić.
Dokić pak upozorava da smanjenje broja stranaca neće biti dobro, te da će donijeti probleme crnogorskoj ekonomiji.
“Usporiće rast privrede, imaćemo manje potrošača, a rast koji je ostvaren u prethodnom periodu je isključivo zbog potrošnje. Ove godine mislim da nam slijede lošiji rezultati u ekonomiji, te da ćemo se vratiti realnosti. Na ruku budžetu je išla i značajna stopa inflacije koja je bila zvanično oko 17 odsto, a bojim se da je bila i preko 30 odsto jer su cijene značajno porasle”, navodi Dokić.
On kaže da će u Crnoj Gori ostati znatan broj stranaca, ali će crnogorska ekonomija doživjeti ozbiljno prizemljenje, a to će se odraziti zbog populističkih odluka Vlade koja nije slušala preporuke Evropske komisije.
“Povećane su minimalne penzije na 450 eura, što je dodatni rashod od oko stotinjak miliona eura. EK je predložila da se aerodromi daju u zakup stranim firmama i da se na taj način pegla minus u budžetu. Premijeru je jasno podvučeno da ne vodi populističku politiku, da zaboravi na obećanja iz kampanje. Mislim da svi koji su vjerovali u “Evropa sad 2” mogu da se osjete prevarenim, jer od toga neće biti ništa. Taj program je kao “čudovište iz Loh Nesa”, neko kaže da ga ima, neko da ga nema, neko je vidio sjenku, neko rep… Ipak velika većina ga nije vidjela, e tako je sa tim programom. Od njega imamo samo kalkulator, a bojim se da ni njega uskoro neće biti”, navodi Dokić.
Dokić upozorava i da su sankcije Rusiji imale takođe loš uticaj na crnogorsku ekonomiju, te da je trebalo da razmislimo o tome, i prije svega se vodimo sopstvenim interesima, jer je rusko tržište bilo po broju noćenja drugo tržište, dok je po potrošnji bilo prvo.
“Ekonomski procvat koji smo imali u jednom trenutku, bio je uglavnom zahvaljujući Rusima, međutim, od početka rata mi smo uveli zabranu letova iz Moskve i time bukvalno zatvorili vrata gostima sa tog tržišta”, zaključio je Dokić.
Zbog sankcija Rusiji, izgubili smo 700 miliona
Zatvaranje destinacije za goste sa istoka iskoristila je Turska, a, prema navodima Dokića, to nas je za dvije godine koštalo 700 miliona eura.
“Prosječna karta ruskog turistu koštala je oko 400 dolara prije uvođenja sankcija, a sada oko 1.400 dolara. Erdoganu na pamet nije palo da uvodi sankcije turistima iz Rusije i na taj način ih je privukao, pa su ljetovali u brojnim turskim odmaralištima i ostavljali novac tamo. Prema procjenama turoperatora, samo zbog sankcija Rusiji gubili smo godišnje 350 miliona eura prihoda, što je za državu kakva je naša izuzetno ozbiljan novac”, naveo je, između ostalog, Dokić.
(Portal Dan)
