Ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio je da će budžet za narednu godinu do 15. novembra biti dostavljen parlamentu i da će biti povećane zarade u javnom sektoru.
Damjanović je to kazao to kazao u svom izlaganju na prvom sastanku o ekonomiji koji je inicirao poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović.
On očekuje da Skupština usvoji budžet kako bi naredne godine imali stabilne finansije. Detalje budžeta nije iznosio.
Do povećanja zarada u javnom sektoru, kako je kazao, mora doći zbog inflacije.
“To mora da se desi, jer je inflacija učinila svoje, pogađa najranjivije, penzionere, zaposlene sa zaradama ispod prosječne i moraju se razumjeti opravdani zahtjevi zaposlenih i da se u mjeri mogućeg izađe u susret a da se ne dođe u zonu da se ugroze finasije”, kazao je Damjanović.
On je kazao da se priprema set zakona koji će imati za cilj da učvrste poreski okvir za narednu godinu.
Damjanović je istakao da je Crnoj Gori potrebna nova ekonomska paradigma.
“Ona je sada neophodna kao nikad i jesmo na prekretnici koju determinišu i faktori spolja. Mi ne doprinosimo našim načinom rada već usložnjavamo probleme i dolazi se do neizvjesnog horizonta 2023. godine koji će biti proizvod dešavanja na koja se nije moglo uticati ali i svih promašaja u kreiranju ekonomske politike ranije godine i decenija”, kazao je Damjanović.
On je poručio da će budžet do 15. novembra biti dostavljen parlamentu.
“Ja sam uvjeren da ćemo smirivanjem političkih tenzija doći do održivog horizionta 2023. ma kakva ona bila. Predviđanja su loša. Postoji mogućnost recesije na tržištima od SAD-a do Evrope a to reflektuje na Crnu Goru kao zavisnu ekonomiju”, kazao je Damjanović.
Radulović: Biti je ili ne biti za Crnu Goru
Vrijeme je biti ili ne biti za Crnu Goru, kazao je poslanik Pokreta za promjene (PzP) koji je inicirao 4 tematska razgovora o ekonomiji.
“Bili mi nekada članica EU ili ne mislim da će napredak Crne Gore prije svega zavisiti od nas”, kazao je Radulović.
On je kazao da su svoje odsustvo na sjednici opravdali Igor Lukšić, Vasilije Kostić, Marija Mirjačić, Zoran Leković i Radoje Žugić.
Radulović je dodao da na sjednici nijesu došli oni koji su nas na određeni način doveli u ovakvo stanje i tu naveo Milojka Spajića bivšeg ministra finansija, Jakova Milatovića ministra ekonomije, Dragana Vukčevića predsjednika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Vladimira Božovića rektora UCG, Goranu Đurović profesoricu Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i Veselina Vukotića rektora Univerziteta “Donja Gorica”.
On je obraćajući se pristnima ocijenio da se Crna Gora nalazi u stanju svojevrsne anarhije i haosa.
“Sa okoštalim anahronim, autokratskim i partitokratskim koruptivnim sistemom i nedovoljno reformisanom vlašću, prethodnom i sadašnjom. U stanju smo integracione paralize sa malom otvorenom devastiranom i nekonkurentnom ekonomijom”, kazao je Radulović.
Za izlazak iz trenutne situacije u oblasti ekonomije, Radulović je kazao da najprije treba usvojiti platformu srednjoročnog rasta i razvoja uz najširi društveni konsenzus, usvojiti novu ekonomsku i socijalnu politiku, osnovati institut za razvoj Crne Gore, usvojiti kvalitetan prostorni plan Crne Gore, strateška sektorska dokumenta..
U finsijskom sektru osnovatu razbvojnu banku, fond za razvoj, garantni fond, podstaći ulogu komercijalnih banaka.
On je kazao da minimalna zarada treba da bude 450 eura a prosječna neto zarada 750 eura.
“Kontinuirano usaglašavanje prosječne penzije i prosječne zarade u odnosu od 70%, puna socijalna podrška koja zadovoljava osnovne životne potrebe, smanjiti javnu potrošnju, redefinisanje poreske politike u cilju povećanja obuhvata…”,
Poručio je i da treba reformirati javnu administraciju.
“Moramo 50% dolje”, kazao je Radulović.
