Crna Gora već godinama osjeća ozbiljne posljedice odluke da uvede sankcije Rusiji, donijete radi usklađivanja sa spoljnom politikom Evropske unije, a najveći teret pada na turizam i izvoz vina, grane koje su bile snažno oslonjene na rusko tržište.
Uz činjenicu da uvođenje sankcija samo po sebi ne smije biti problematično, jer je to korak na našem evropskom putu, zabrinjava to što niko nikada nije ni pokušao da sa Evropskom unijom postigne dogovor o eventualnom obeštećenju, ili pronalaženju mehanizama koji bi ublažili štetu koja nastaje usled embarga Rusiji.
Ekonomski analitičar Davor Dokić ističe da ovogodišnja turistička sezona nije ispunila očekivanja, a da je glavni uzrok drastično manji broj ruskih turista.
– Situaciju dodatno komplikuje i činjenica da je zabrana letova iz Rusije i dalje na snazi. Zbog toga, i prekida izvoza nekih naših proizvoda, kao što su vina “Plantaža”, gubimo cirka 500 miliona eura godišnje. Nismo uspjeli da nadomjestimo rusko tržište drugim turističkim tržištima. Zbog svega toga, sada smo tu gdje smo. Za iduću sezonu moramo da se pripremimo i stvorimo uslove za bolju sezonu od ove – naglašava Dokić.
Da će štete od uvođenja sankcija biti velike upozoravao je i bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović, koji je podsjećao da je Rusija bila jedan od najvećih ekonomskih partnera Crne Gore i da se posljedice uvođenja sankcija neminovno moraju osjetiti.
– Uvođenje sankcija Rusiji raznijelo je crnogorski turizam – kazao je Damjanović na A plus TV.
Na drugoj strani, unutar Evropske unije bilo je slučajeva da su države poput Slovačke i Mađarske dobile kompenzaciju za gubitke izazvane sankcijama. Upravo zato je “Dan” nadležnim institucijama uputio pitanja – da li je Crna Gora tražila odštetu i postoje li mehanizmi kojima bi se ona mogla dobiti.
Iz Ministarstva vanjskih poslova odgovorili su nam da taj resor nema nadležnost u vezi sa ovom temom i da je riječ o poslu drugog ministarstva. S druge strane, iz Ministarstva evropskih poslova stigao nam je potpuno suprotan stav – navedeno je da su pomenuta pitanja u isključivoj nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova.
Tako se ispostavlja da, iako su gubici sve veći i mjere se stotinama miliona eura, nijedna institucija u Crnoj Gori nije preuzela obavezu da pitanje nadoknade pokrene pred Evropskom unijom. Dok resori prebacuju pitanje nadležnosti jedan na drugi, sve je izvjesnije da će Crna Gora i narednih sezona sama podnositi teret sankcija, bez ikakve podrške ili kompenzacije sa strane.
Šta su tražile Slovačka i Mađarska?
Slovačka je od Evropske unije zahtijevala jasne garancije da sankcije Rusiji neće ugroziti njenu energetsku bezbjednost. Premijer Robert Ficoinsistirao je na zaštiti od poskupljenja gasa, pravnoj sigurnosti u slučaju raskida dugoročnih ugovora sa “Gaspromom” i finansijskoj i tehničkoj pomoći za diversifikaciju izvora energije. Tražili su i mehanizam za proglašenje energetske krize koji bi im omogućio odlaganje primjene sankcija. Tek nakon što je dobila pisane garancije Evropske komisije, Slovačka je povukla veto na novi paket mjera. Mađarska je, s druge strane, više puta naglašavala da sankcije nanose ogromnu štetu njenoj privredi. Premijer Viktor Orban procijenio je gubitke na čak 19 milijardi eura, ali, i pored toga, Budimpešta nije formalno tražila kompenzaciju od Brisela, već je samo politički ukazivala na teret koji trpi.
