Američki lingvista i dugogodišnji kritičar američke spoljne politike Noam Čomski, u posljednjem intervjuu za The New Statesman, iznio je svoju tezu o ratu u Ukrajini, rekavši kako se Rusija bori “humanije” nego što su to SAD u Iraku.
U intervjuu za britanski časopis The News Statesman, 94-godišnji američki lingvista smatra kako Rusija u Ukrajini postupa suzdržano i umjereno. Čomski upoređuje ruski način borbe s američkim tokom invazije na Irak 2003., tvrdeći da se razaranje infrastrukture velikih razmjera zabilježeno u tom sukobu “nije dogodilo u Ukrajini”.
“Bez dileme Rusija to može učiniti, vjerovatno s konvencionalnim oružjem. [Rusija] bi mogla Kijev učiniti nepogodnim za život kao što je bio Bagdad, mogla bi krenuti u napad na sisteme snabdijevanja u zapadnoj Ukrajini”, rekao je Čomski u intervjuu, prenosi Jutarnji.hr.
Na pitanje implicira li tom izjavom da se Rusija bori humanije u Ukrajini nego što je to činio SAD u Iraku, Čomski je odgovorio: “Ne impliciram, to je očigledno.”
“Kad su SAD i Britanija razbili Bagdad u komadiće, je li ijedan strani čelnik išao u Bagdad? Ne, zato što kad SAD i Britanija započinju rat, one unište sve: komunikaciju, transport, energiju… sve što pokreće jedno društvo”, kazao je Čomski.
Broj žrtava
Upoređivanje zločina u Ukrajini i u Iraku Čomski čini i tako što upoređuje broj žrtava: “Pogledajte žrtve. Sve što znam su službene brojke… službene brojke UN-a su oko 8000 civilnih žrtava [u Ukrajini]. Koliko je civilnih žrtava bilo kada su SAD i Britanija napali Irak?”
Projekt Iraq Body Count (IBC) procjenjuje da je ukupan broj civilnih žrtava, od invazije 2003. godine, između 186.000 i 210.000, dodajući da je stvarni broj vjerovatno veći.
Kancelarija Visokog predstavnika UN-a za ljudska prava zabilježio je 8.490 ubijenih i 14.244 ranjenih civila u Ukrajini od početka ruske invazije prije 14 mjeseci. Međutim, vjeruje se da su stvarne brojke znatno veće. Ukrajinski zvaničnici vjeruju da je do 50.000 ljudi umrlo samo u Mariupolju tokom ruske opsade grada prošle godine.
Čomski nadalje ističe kako Ukrajina nije slobodna u odnosu prema Rusiji.
“Ukrajina nije slobodan igrač; ona zavisi od toga što SAD odredi”, kaže Čomski, dodajući da SAD snabdijeva Kijev oružjem samo kako bi oslabio Rusiju. “Za SAD je to pogodba. Za djelić svog kolosalnog vojnog proračuna, SAD je u stanju ozbiljno degradirati vojne snage svojeg jedinog pravog vojnog protivnika.”
Švedska i Finska su u maju 2022. podnijele zahtjev za članstvo u NATO savezu i pritom navele rusku invaziju na Ukrajinu kao razlog za pristupanje Sjevernoatlantskom savezu. No, Čomski je uvjeren da to nije pravi razlog, rekavši kako zahtjevi obije zemlje nisu imali “ništa sa strahom od ruskog napada”. Tvrdnje da bi Rusija mogla ugroziti bilo koju zemlju predstavljaju “zapadnu propagandu”, smatra američki intelektualac. Umjesto toga, Čomski tvrdi da pridruživanje NATO-u vojnim industrijama obiju nordijskih zemalja daje “velike nove tržišne prilike [i] novi pristup naprednoj opremi”.
Kijev neće u NATO
Upitan kako bi mogao izgledati mirovni sporazum, Čomski kaže: “Prije svega, Ukrajina neće biti članica NATO-a. To je crvena linija na kojoj je insistirao svaki ruski čelnik još od bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina i bivšeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova.”
Čomski smatra kako bi mirovni sporazum uključivao Ukrajinu koja nudi “određeni nivo autonomije” istočnoj regiji Donbas, koju je djelimično okupirala Rusija. “Što se tiče Krima… odgodili smo to na trenutak. Neka se o tome raspravlja kasnije. To su osnovni obrisi rješenja prema sporazumu Minsk II.”, dodaje američki lingvista.
Čomski, inače, vuče korijene iz istočnoeuropske regije – njegov je otac rođen na prostoru današnje Ukrajine, prije nego što je 1913. emigrirao u SAD.
Čomski se u kritici američke vanjske politike nije ograničio na Ukrajinu. Kao što je Vašington isprovocirao Rusiju širenjem NATO-a, on takođe “otvoreno provocira Kinu” zbog Tajvana, smatra američki intelektualac.
“SAD provodi program… da okruži Kinu prstenom država naoružanih naprednim, preciznim oružjem usmjerenim na Kinu”, rekao je Chomsky, referirajući se na američku obrambenu suradnju sa zemljama kao što su Japan, Južna Koreja i Australija. “Koja je prijetnja iz Kine u ovom trenutku? Prijetnja dolazi iz SAD-a uz, naravno, Britaniju. [UK] je u ovom trenutku samo sluga. To više nije nezavisna država.”
Iako priznaje da Kina nije “fina zemlja” i da krši međunarodno pravo u Južnom kineskom moru, Chomsky smatra da “razgovor o [ratu oko] Tajvana dolazi sa Zapada”.
Chomsky je intervju za The New Statesman dao uoči objave nove knjige “Illegitimate Authority”, zbirke intervjua s politologom C.J. Polychroniouom, prvenstveno usmjerene na vanjsku politiku.
Intervju je razjario brojne kritičare Chomskog, koji su ga nazvali apologetom ruske invazije. No, nije mnogo bolje prošao ni među svojim obožavateljima, koji su sve više frustrirani zato što Chomsky nevoljko priznaje imperijalističke sklonosti Vladimira Putina, a istodobno žestoko kritizira američki imperijalizam.
