Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima ispod 93 dolara, pod pritiskom sumornih izgleda za ekonomiju i jakog dolara, koji su potisnuli strah od nedovoljnog snadbijevanja.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podna bila niža 1,42 dolara i iznosila je 92,87. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,54 dolara nižoj cijeni, od 87,81.
U fokusu tržišta bila je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC), koja je u redovnom mjesečnom izvještaju snizila procjene rasta globalne potražnje za naftom u ovoj i narednoh godini, za 460 hiljada odnosno 360 hiljada barela dnevno, prenosi Sibiz.
“Svjetska ekonomija ušla je u period pojačane neizvjesnosti i sve većih izazova, s obzirom na visoku inflaciju, postroženu politiku centralnih banaka vodećih ekonomija, visok nivo javnog duga u mnogim zemljama i probleme u nabavci”, saopštio je OPEC.
Snižena prognoza rasta potražnje objašnjava zašto su OPEC i njegovi saveznici odlučili da smanje proizvodnju od novembra za dva miliona barela dnevno, što je izazvalo oštre kritike Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Nakon te odluke OPEC+ američki predsjednik Džo Bajden zaprijetio je “posljedicama” po odnose sa Saudijskom Arabijom.
Zabrinutost za ekonomiju podstakao je i Međunarodni monetarni fond (MMF), upozorivši da bi trećina svjetske ekonomije ove i naredne godine mogla bilježiti pad aktivnosti, prenosi Mina.
Barijera cijenama bio je i jaki dolar, koji je dostigao najvišu vrijednost prema japanskom jenu unazad 24 godine, zbog zabrinutosti koju je podstakla inflacije i brzog tempa podizanja kamatnih stopa u SAD-u.
Jači dolar poskupljuje naftu za kupce s drugim valutama i time smanjuje potražnju.
OPEC je u odvojenom izvještaju objavio da je barel korpe nafte njegovih članica u utorak pojeftinio 3,1 dolara na 96,03.
