Mijenjajući Ustavom zagarantovano pravo birača da biraju i budu birani, a temeljeći svoju odluku na protivustavnim zakonskim načelima, isključuju građane i građanke, sada već nove Opštine, iz mogućnosti glasanja unutar Glavnog grada, saopštili su iz CEGAS-a. Ovim se, kako ističu, urušavaju elementarna Ustavna načela i stvara pravna nesigurnost u iskazivanju izborne volje i izbornog prava građanstva.
“Pravno srljajući, politički akteri u jednom danu, u okviru Zakonodavnog odbora neizglasavaju “Zetske zakone”, dok u drugom trajanju dana, na Skupštini po istom pitanju izglasavaju “Zetske zakone”, tvrdeći da su u skladu sa Zakonom i Ustavom”, stoji u saopštenju.
Pravna nesigurnost je, kako kažu, najbolje uočena u okviru opštine Tuzi, “gdje je ista pravna situacija riješena na potpuno drugačiji način i u tome, između ostalog, leži nepostojanje pravnog utemeljenja i iste pravne prakse”.
Ovim se, ističu, pokazuje nedostatak političke volje da dođe do usaglašenih i zakonski donešenih akata, u skladu sa Ustavom Crne Gore, koji će jasno i nedvosmisleno određivati zakonska pravna pravila, kada je pravo izbora u pitanju.
Vladavina prava je, kako kažu, duboko narušena i ne daje dobre smjernice za put ka EU integracijama, a o tome su politički akteri morali voditi računa.
“Krnji Ustavni sud ne može donositi odluke u vezi sa izbornim pitanjima, čime se dodatno usložnjava situacija uz napomenu neustavnog odlaganje izbora u 14 crnogorskih opština. Ovakvo poigravanje sa demokratskim principima i pravnim standardima je u najblažoj formi neozbiljno i doprinosi rastu tenzija u ionako uzavreloj situaciji”, navode iz CEGAS-a.
Takođe, kako dodaju, raspisivanje lokalnih izbora uz naknadno određivanje broja odbornika je još jedan crnogorski izum nezabilježen u uporednoj praksi, koji pokazuje da su političarima izborna trka i rezultat jedini prioritet u djelovanju.
Lokalni izbori su, zaključuju, osnovni pokazatelj demokratskog društva, što u Crnoj Gori trenutno nije slučaj.
