Borba protiv korupcije sada je u funkciji lične promocije premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, a ne realizacije reformi koje će da traju poslije ove Vlade i ovog mandata Skupštine.
To je juče za “Vijesti” kazala izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković nakon što je međunarodna organizacija Transparensi internešenel (TI) objavila indeks percepcije korupcije (CPI), prema kojem je Crna Gora za jednu poziciju lošije rangirana u odnosu na 2021.
Tako je Crna Gora prema CPI na 65. mjestu od rangiranih 180 država svijeta.
Bolje rangirane u regionu od Crne Gore su Slovenija i Hrvatska.
Lošiji rezultat u odnosu na prethodne godine ubilježile su Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo.
Od zemalja u regionu, ukupan rezultat tokom prošle godine, popravile su Hrvatska, Albanija i Kosovo, dok su ostale imale manje bodova u odnosu na 2021.
”Ovo je posljedica velikih očekivanja da će nakon promjene vlasti doći do konkretnih rezultata i da će se otkrivati slučajevi korupcije iz prethodnog perioda. Sada je stigla potvrda da rezultata ili nije bilo ili nijesu bili dovoljno održivog karaktera. To se posebno odnosi na izbor pojedinih čelnika institucija u pravosudnom sistemu”, kazala je čelnica MANS-a, partnerske organizacije TI u Crnoj Gori.
Slične zamjerke iznijete su i u propratnom izvještaju TI za Crnu Goru.
Istaknuto je da Crna Gora nije ispunila očekivanja za poboljšanje institucionalnih i zakonskih okvira za borbu protiv korupcije i nastavlja sa praksom skrivanja informacija od javnosti.
”Nekoliko hapšenja zbog navodne zloupotrebe službenog položaja i umiješanosti u organizovani kriminal, uključujući bivšeg šefa Vrhovnog suda, daje izvjesnu nadu da najgori kriminalci i njihovi pomagači više neće uživati nekažnjeno. Međutim, politička borba za moć koja je paralisala Ustavni sud ukazuje na to da ljudi na vlasti žele da zadrže nezavisnost pravosuđa pod političkom kontrolom i podriju napore u borbi protiv korupcije”, navodi se u izvješaju TI.
Ćalović Marković je upozorila na to da se “borba protiv korupcije pretvara u populizam i političku promociju, više nego što se radi o korjenitim reformama koje bi oslobodile institucije od političkog uticaja”.
”Mislim da je rezultat u posljednjem izvještaju TI i reakcija na koruptivne prakse nove vlasti, pri čemu prvenstveno, mislim na političko zapošljavanje kao masovnu pojavu. I ono što se u javnosti percipira kao rezultat, dominantno koristi u populističkim i političkim promocijama konkretno premijera u tehničkom mandatu. Sa druge strane, i ta hapšenja su vrh ledenog brijega. Samo je zagrebano po površini kriminala koji se dešavao u posljednje tri decenije”, kazala je direktorica MANS-a.
On kaže da je “sigurna da je većina građana imala mnogo veća očekivanja nakon promjene vlasti, nego što je ovo čemu svjedočimo u protekle dvije godine”.
”Prvi i osnovni lijek bi bili izbori, da bismo dobili Vladu koja ima dovoljno stabilnosti i, iznad svega, političke volje da predloži ozbiljne reforme. Pitanje je i da li bismo uopšte i dobili takvu vladu, ali ono što je sigurno – sad takvu nemamo”, zaključila je Ćalović Marković.
Koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija u Centru za građansko obrazovanje Mira Popović Trstenjak kazala je za “Vijesti” da je pozicija Crne Gore na listi organizacije TI, koja oslikava percepciju korupcije na godišnjem nivou, u opštem okviru nešto ispod prve trećine spiska od 180 zemalja koje su obuhvaćene ovim istraživanjem, ali zabrinjava da ponovo bilježimo pad, poslije jedne godine malog napretka.
”Ovo nije, naravno, iznenađenje, jer mi ukazujemo na različite aspekte nazadovanja koje je vidljivo počev od ograničavanja efektivnog pristupa informacijama sa kojim se suočavamo u radu kad je riječ o pokušaju praćenja načina rada i donošenja odluka vlasti, sveprisutne partijske trgovine u distribuciji javnih resursa, a posebno u oblasti zapošljavanja, preko izostanka institucionalne kontrole rizika od korupcije, ali i pokušaja da se kroz zakonodavno i praksu, poništi sistem podjele vlasti i politički utiče i na segmente pravosuđa”, naglašava Popović Trstenjak.
Prema njenim riječima, stiče se utisak da je ranija opozicija, a sadašanja vlast, kritikovala DPS i njihove koalicione partnere “samo zbog toga što oni nisu bili tada u mogućnosti da zloupotrebljavaju institucije i javne resurse a ne zato što je to jedna loša praksa od koje treba da se pravi otklon”.
”Zato je brzo istrošen i kredit novih vlasti čija su obećanja u nekom trenutku poboljšala rezultat na ovoj listi, jer se pokazalo da su ta obećanja o suzbijanju korupcije bila samo prigodna retorika i da i dalje imamo duple standarde. Daleko smo mi od društva odgovornih donosilaca odluka, a pokazalo se i da su fotelje vrlo uticajne kad je riječ o promjeni načina razmišljanja. Istraživanje TI je dragocjena i sa aspekta podrške naporima kritički orijentisanih organizacija koje kontinuirano trpe pritisak, etiketiranja i napade zbog kritike vlasti”, kazala je Popović Trstenjak.
Programski direktor organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić kaže da svake godine “neka država popravi, neka pokvari svoj rezultat”.
”Generalno, i dalje dosta zaostajemo u odnosu na ostatak kontinenta. Ima specifičnosti, ali je problem u tome što su sve zemlje regiona, pa čak i one koje su postale članice Evropske unije, krenule sa jedne dosta loše pozicije i nije u potpunosti zaživjela svijest o tome da treba da se postavi sistem koji će donijeti rezultate u borbi protiv korupcije na duži rok. Naprotiv, u našem regionu, a nažalost i drugdje, jačanje autoritarih struktura vlasti, što nije ambijent u kojem je moguće očekivati dugoročnije rezultate u borbi protiv korupcije”, kazao je Nenadić za “Vijesti”.
Prema njegovim riječima, kada se govori o Srbiji govori se o “deceniji stagnacije rezultata na CPI”.
”Sporo se mijenjao od godine do godine, a ove opao za dva poena. Kada se pogleda duži period unazad, očigledno je da postoji ne samo stagnacija već i nazadovanje. Primjera radi, u posljednjem izvještaju je za šest lošiji nego što je bio 2013. Očito je riječ o negativnom trendu, koji je primjetan u gotovo svim istraživanjima na osnovu kojih se izrađuje CPI. Jako teško bi bilo tvrditi da je riječ samo o percepciji i pojedinačnim mišljenjima. Naprotiv, mislim da je potpuno jasno da imamo problem ne samo sa utiscima o korumpiranosti već i sa stanjem borbe protiv korupcije u zemlji i funkcionisanjem institucija koje bi trebalo da u toj borbi daju značajan doprinos”, zaključuje Nenadić.
U vrhu tabele TI su Danska, Finska, Novi Zeland, Norveška, Singapur, Švedska, Švajcarska, Holandija, Njemačka i Irska.
Samo su prvoplasirana Danska i Irska koja je na desetom mjestu, popravile svoj skor u odnosu na 2021. godinu, dok ostale zemlje u ovoj grupi bilježe pad kada su bodovi u pitanju.
Na začelju tabele su Burundi, Sjeverna Koreja, Haiti, Libija, Jemen, Venecuela, Sirija, Somalija…
(Vijesti)
