Nova parlamentarna većina još se nije zvanično dogovorila koji će skupštinski odbori pripasti Demokratskoj partiji socijalista (DPS), niti ko će, pored poslanice Pokreta za promjene (PzP) Branke Bošnjak, biti potpredsjednici Skupštine. Kako dnevni list “Dan” saznaje iz redova DPS-a, vrlo je vjerovatno da će potpredsjednik najvišeg zakonodavnog tijela biti Branimir Gvozdenović.
“Još uvijek se nismo dogovorili ko će to biti, ali je zasad Branimir Gvozdenović najvjerovatniji kandidat. Takođe, neki od kandidata su i Nikola Rakočević i Miloš Nikolić– saopšteno je nezvanično “Danu” iz vrha DPS-a.
Gvozdenović je bio potpredsjednik Skupštine u 26. sastavu Vlade, to jeste od 2016. do 2020. godine.
Dodaje se da će u svakom slučaju osoba koja bude preuzela tu funkciju biti i na čelu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Kako saznaje ovaj medij, najveći problem u novoj skupštinskoj većini, zbog kojeg odluka još uvijek nije donesena, nastao je oko Odbora za bezbjednost i odbranu, na čijem čelu je trenutno poslanik Demokratskog fronta (DF) i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević. Upravljanje ovim odborom žele i Socijalistička narodna partija (SNP) i DPS.
Kandidat DPS-a za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu je Predrag Bošković, dok je SNP za tu poziciju predložio Dragana Ivanovića.
Riječ je o jednom od najznačajnijih skupštinskih tijela koje razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata, strategije i druga pitanja iz oblasti bezbjednosti i odbrane Crne Gore i njenih građana, vrši parlamentarnu kontrolu rada policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost i drugih bezbjednosnih organa i službi.
Osim toga, taj odbor razmatra i ostvarivanje Ustavom utvrđenih prava i sloboda čovjeka i građanina u primjeni ovlašćenja policije, ANB-a i drugih bezbjednosnih organa i službi, a razmatra i predloge za imenovanje direktora policije i ANB-a.
Takođe, daje mišljenje na predlog za imenovanje, odnosno postavljanje rukovodilaca vojnoobavještajnih, kontraobavještajnih i bezbjednosnih poslova u Ministarstvu odbrane.
Važan je i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu i ekonomiju, koji kontroliše pravosuđe, a kojim je ranije rukovodila Socijaldemokratska partija, a potom DPS, kada je raskinut taj koalicioni savez. U sadašnjem sazivu na njegovom čelu je kadar Demokrata.
Dok je bio u opoziciji, DPS je imao čelna mjesta u “manje bitnim” odborima poput Odbora za evropske integracije, na čijem čelu se nalazi Branimir Gvozdenović, i Odbora za antikorupciju, na čijem je čelu Daliborka Pejović.
Prvi je smijenjen predsjednik Administrativnog odbora Milun Zogović (DF , a na njegovo mjesto je došla poslanica DPS-a Suzana Pribilović.
Administrativni odbor je važan za sve izbore za koje je nadležan parlament, za naknade javnim funkcionerima i za odobravanje krivičnog gonjenja – skidanje imuniteta. Odbor za bezbjednost kontroliše bezbjednosi sektor i njegovi članovi imaju pristup povjerljivim podacima, koje su često bile povod političkih afera i pokušaja pritisaka na čelnike Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost, ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Izborno zakonodavstvo nije promijenjeno
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu će najvjerovatnije pripasti DPS-u. Mjesto predsjednika upražnjeno je od 20. aprila ove godine, kada je Strahinja Bulajić iz Demokratskog fronta podnio ostavku na poslaničku funkciju. Potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak ranije je rekla da će Kolegijum predsjednika Skupštine o personalnim izmjenama i nastavku rada tog odbora odlučivati na narednoj sjednici.
Odbor je prvu sjednicu održao 14. aprila 2021. godine.
Skupština je u decembru prošle godine drugi put produžila rok za rad odboru, i to do 31. jula ove godine. Prvobitno je rok za rad tog tijela bio do kraja juna prošle godine, a nakon toga bio je produžen do kraja decembra prošle godine. Članstvo u Odboru za sveobuhvatnu reformu “zamrzli” su predstavnici Demokrata u tom tijelu Momo Koprivica i Danilo Šaranović. Oni su se na taj potez odlučili nakon odgađanja lokalnih izbora, ističući da je to učinjeno bez bilo kakve konsultacije sa opozicijom, ali i zaobilaženjem ovog odbora.
Iako su predstavnici vlasti i opozicije, kako starog tako i novog saziva Skupštine, većinom isticali da su izmjene izbornog zakonodavstva neophodne i nužne, i bespogovorno prihvatili rad u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, malo je toga ispunjeno. Izborno zakonodavstvo nije promijenjeno, kao ni krovni Zakon o izboru odbornika i poslanika, za šta je potrebna dvotrećinska većina.
