„Posle tri decenije progona završila se i ova lična i porodična epopeja. Kao prvooptuženi mogu da izrazim zadovoljstvo zbog te činjenice ali i veliku žal što dvojica mojih prijatelja i saputnika nisu dočekali da podijele zajedničko zadovoljstvo sa jedinom mogućom i pravičnom odlukom Evropskog suda za ljudska prava da odbije tužbu protiv Crne Gore“, rekao je za portal IN4S Boško Bojović, ratni načelnik crnogorske Službe državne bezbjednosti, kojem je ovo ujedno i prvi intervju za medije.
Odluku Suda nisu dočekali Mića Marković načelnik službe javne bezbjednosti Crne Gore i Damjan Turković načelnik javne bezbjednosti Operativi centar Herceg Novi.
U presudi Evropskog suda za ljudska prava je ukazano da je žrtvama, između ostalog, isplaćena odšteta i da su vlasti u Crnoj Gori preduzele određene mjere u pometnutom slučaju.
“Bezbroj puta sam rekao i ponavljaću koliko treba, da moje odgovornosti nije bilo, kao što nije bilo odgovornosti ostalih mojih hrabrih i dobrih drugova, koji su trpjeli golgotu svih ovih godina”, kazao je Bojović.
Ova priča je, kako dodaje, ostavila duboke tragove na sve nas i naše porodice, ali svakako na kraju treba i imam obavezu da pomenem časnu ulogu dr Asima Dizdarevića koji je u kritičnom vremenu bio potpredsjednik Skupštine Crne Gore i časno svjedočio o dešavanjima tih nesretnih godina. Bošković u izjavi za portal IN4S pominje i načelnika uprave uniformisanog sastava policije Crne Gore Milana Paunovića.
S obzirom na to da se radilo o državljanima Bosne i Hercegovine, Evropski sud, vodeći se članom 36 stav 1 Konvencije prema kome Visoka strana ugovornica čiji je državljanin podnosilac predstavke može podnijeti pisana zapažanja i može učestvovati u raspravi u predmetima pred Vijećem ili Velikim vijećem, pozvao je Vladu Bosne i Hercegovine da se izjasni o navedenom događaju.
“Vlada Bosne i Hercegovine je iskoristila svoje pravo, umiješala se kao treća strana i dostavila izjašnjenje u kojem je dala svoje viđenje predmetnog događaja, tražeći direktno od Evropskog suda da se zbog značaja pravnog pitanja predmet ustupi Velikom vijeću. Iako su zapažanja i opservacije Vlade završene i poslate Evropskom sudu tokom prvog kvartala 2019. godine, u navedenom predmetu još nije donijeta odluka” piše u izvještaju crnogorskog predstavnika pri Sudu iz 2021. godine.
„Žalosno je da je grupa dobro plaćenih NVO aktivista zarad, istina ne sitnih koristi, bila spremna da nas stavi na stub srama i isprati nevine na višedecenijsku robiju. Nama su predvidjeli robiju našim porodicama stub srama, a Crnoj Gori ljagu od koje se dugo ne bi mogla oprati. Potpuno zlonamjerno, krajnje tendenciozno je ignorisano i stavljeno po strani činjenica da je Crna Gora, njeno državno rukovodstvo, optuženi najviši policijski oficiri i starešine koji su dali ogroman doprinos u očuvanju mira. Podsjećam vas da sam tih ratnih godina bio u svojim tridesetim godinama, a danas sam duboko u sedmoj deceniji života, pa vidite koliko dugo se čekalo na pravdu. Ipak je dostižna, makar za nas koji smo je dočekali, a porodicama mojih pokojnih prijatelja neka ova odluka Suda bude makar mala utjeha”, rekao je za IN4S Boško Bojović.
