Nakon odluke režima u Minsku da Bjelorusi pasoše više ne mogu produžavati u ambasadama, zajednica Bjelorusa u Crnoj Gori traži od Vlade u Podgorici „olakšice“ za dalji legalan boravak u Crnoj Gori.
Za Bjeloruse koji žive u Crnoj Gori nadležna je bjeloruska Ambasada u Beogradu.
Odluka zvaničnog Minska na snazi je od 6. septembra i podrazumijeva da se Bjelorusi koji žive u inostranstvu za dobijanje ili ovjeru bilo kog dokumenta moraju vratiti u domovinu.
Aleksandar Bubin, predstavnik Bjelorusa u Crnoj Gori, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je većina njegovih sunarodnika pobjegla od represije režima Aleksandra Lukašenka i da u slučaju povratka strahuju od odmazde zbog svog antirežimskog djelovanja.
Ne želimo da završimo u zatvoru, kaže Bubin, obrazlažući zašto traže pomoć Vlade:
„Ne želimo da kršimo zakone Crne Gore, ali ih ne možemo ispuniti bez rizika da budemo zatvoreni ili podvrgnuti političkoj represiji u našoj rodnoj Bjelorusiji“.
Lukašenkove tri decenije
Aleksandar Lukašenko je kao predsjednik Bjelorusije na vlasti skoro tri decenije.
Poslednji šesti mandat obezbijedio je na izborima 9. avgusta 2020. za koje opozicija i Zapad tvrde da su bili namješteni.
Zbog toga su organizovani antirežimski protesti, koje režim ugušio. Procjene su da je od tada zemlju napustilo između 200.000 i 500.000 ljudi. Kao odgovor na represiju nad demonstrantima, opozicijom i medijima Evropska unija (EU) je 2020. uvela sankcije Belorusiji.
Koliko je Bjelorusa od tada stiglo u Crnu Goru, RSE nije dobio odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova. Prema ranijim podacima RSE oko 1.229 ima neki vid privremenog boravka. Koliko ih je u međuvremenu dobilo boravak takođe nije poznato.
Koje olakšice traže Bjelorusi u Crnoj Gori
Da bi Crnu Goru upoznali sa svojim problemima zajednica Bjelorusa je 12. novembra održala javni skup u Podgorici na kome je saopšteno da više ne mogu da izvade pasoš ili uvjerenje o braku, završenoj školi i slična dokumenta u Ambasadi u Beogradu.
Bubin kaže da se nakon septembarske odluke bjeloruskih vlasti dokumenta izdaju se samo uz lično prisustvo u Bjelorusiji. Zbog toga traže da Vlada razmotri odluku o priznavanju njihovih dokumenata iako im rok važenja ističe ili je već istekao.
„Budući da su mnoga od ovih dokumenata potrebna za dobijanje boravišne dozvole, Bjelorusi iz svih krajeva svijeta kada su se vratili kući da izvade dokumenta bili su zarobljeni. Zapravo, pravila migracione službe počela su da se koriste kao oruđe represije“, kaže Bubin.
Podrška građanskih aktivista Bjelorusima
Više građanskih aktivista iz Crne Gore podržalo je zahtjev Bjelorusa.
Građanski aktivista Aleksandar Zeković očekuje da Vada razumije situaciju sa kojom se suočavaju Bjelorusi u Crnoj Gori, od koji su mnogi, kako kaže, javno deklarisani kao protivnici Lukašenka:
„Svim kojima ističe ili će brzo isteći pasoš su u obavezi da odu u Bjelorusiju što za mnoge predstavlja realnu opasnost da se suoče sa političkim i krivično pravnim progonom. Intencija donošenja takve odluke je upravo obračun sa svim neistomišljenicima i kritičarima režima“.
Zeković kaže da je do tog zaključka u analizi došao i bjeloruski Helsinški odbor, nakon čega je Ustavni sud Bjelorusije odlučio da ta organizacija „ima protivustavno i protivdržavno djelovanje“.
Zbog realne opasnosti Zeković poziva Vladu da birokratskim procedurama ne otežava i onako tešku situaciju za Bjeloruse u Crnoj Gori, u smislu ostvarivanja njihovih osnovnih ljudskih prava.
„Vlada treba da uvaži produženje pasoša i da ne insistira na određenim ovjerama jer je uvažila situaciju u Ukrajini pa se i od njihovih državljana u određenim situacijama ne traže neke vrste ovjera. To je ono što traži i bjeloruska zajednica“.
Zeković ističe da su pojedine evropske zemlje poput Njemačke izašle u susret Bjelorusima po tom pitanju.
Smatra da Crna Gora treba da konsultuje evropske partnere i Ujedinjene nacija.
Šta zemlje domaćini mogu da urade za Bjeloruse
I Bubin kaže da su pojedine evropske države poput Poljske, Litvanije, Latvije i Njemačke, koje su se sukobile sa Lukašenkovim režimom, počele da preduzimaju hitne mjere.
„To je, na primjer, uključivalo prihvatanje pasoša sa isteklim rokom važenja .Iste preporuke dala je i Evropska komisija za zemlje članice Evropske unije i za one koje traže članstvo u EU“, kaže Bubin.
Vlada premijera Milojka Spajića nije se oglasila po ovom pitanju. Ni nakon višednevnog čekanja RSE nije dobio odgovore iz kabineta premijera Spajića i Ministarstva vanjskih poslova.
U novembru 2020. Crna Gora se zajedno sa još šest država koje nijesu članice Evropske unije (EU), pridružila sankcijama koje je 27 članica EU uvelo Bjelorusiji, kao odgovor na brutalni obračun sa prodemokratskim protestima izazvanih spornim predsjedničkim izborima.
Bubin: U Crnoj Gori možete izliječiti dušu
Bubin je do odlaska iz Bjelorusije radio kao profesor hemije na Medicinskom univerzitetu u Hrodnu.
Za RSE kaže da je i sam iskusio represiju režima u Minsku:
„Stupio sam u štrajk u novembru 2020. u znak protesta protiv zločina policijskih snaga nad mojim narodom. Dobio sam otkaz i preselio se 2021. u Odesu, u Ukrajinu“, priča Bubin.
Posle ruske invazije na Ukrajinu, otišao je u Moldaviju a potom u martu prošle godine u Crnu Goru.
„Ovdje je miran život, lijepo je nebo i planine. Možete mirno spavati i ne plašiti se da vas mogu bombardovati. Ovdje možete izliječiti dušu. Ljudi su topli i ljubazni.
„Sjećam se kao iz bajke prve večeri u Crnoj Gori, kada smo stigli na more. Ovdje živim više od godinu, volim što sam ovdje. Ali ja takođe volim svoju zemlju i neću dozvoliti da se zaboravi da je tamo gotovo sedam miliona ljudi pod prijetnjom represije od strane diktatora“, kaže Bubin.
(RSE)
