Prezentaciji agrobudžeta, koja je održana u sali Skupštine opštine Bijelo Polje, prisustvovalo je oko 120 bjelopoljskih poljoprivrednika, koji su imali priliku da predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede postavljaju pitanja ali i da daju sugestije.
Da je dosta nezadovoljstva među poljoprivrednim proizvođačima, pokazalo je i predstavljanje mjera podrške iz agrobudžeta za ovu godinu.
– Sredstva koja su agrobudžetom opredijeljena za ovu godinu iznose nešto preko 75 miliona, a namijenjena su za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencije na tržištu i podršku mjerama ruralnog razvoja – kazao je Ranko Bogavac, predstavnik resornog ministarstva.
Na predstavljanju mjera bilo je pitanja o seoskoj infrastrukturi, ko je nadležan za popravljanje i održavanje poljoprivrednih mašina, a predstavljen je i novi projekat koji se zove “Gora” i IPARD šest program.
Za razliku od predstavnika ministarstva koji tvrde da je agrobudžet povoljan, poljoprivrednici su nezadovoljni, kako opredijeljenim iznosom, tako i brojem podsticajnih mjera.
– Poljoprivredni sam proizvođač i imam deset krava. Generalno sam nezadovoljan agrobudžetom od 1,33 procenta i nude nam da će naredne godine biti tri procenta, znači propali smo, a jedina firma u Crnoj Gori koja radi su seljaci, stočari, poljoprivrednici – kazao je Ljubo Mrdak.
I proizvođač maline Milisav Guberinić nezadovoljan je opredijeljenim sredstvima. On je istakao da su do 1990. godine, prije usvajanja agrobudžeta predstavnici ministarstva obilazili opštine, osluškivali potrebe poljoprivrednika, prezentirao bi se nacrt i, kako je istakao, kada bi se dobila mišljenja određenih opštinskih sekretarijata i poljoprivrednika, on bi bio mijenjan, što sada nije slučaj.
– Smatramo da se pravi gimnastika kada su u pitanju malinari i da su površine pod malinom uništene. Ministarstvo ne uvažava činjenice, da biste podigli zdrav hektar maline, potrebno je 30.000 eura, ako uništite hektar maline, izgubili ste taj novac, a porodicu, koja je tu i ostala zbog tih malina, doveli ste na Zavod za zapošljavanje – smatra Guberinić.
Malinari traže podršku od pet odsto iz budžeta
Najviše nezadovoljstva pokazali su malinari i oni koji otkupljuju njihove proizvode, ali Bogavac ističe da problemi malinara traju već dvije godine.
– Taj problem nije samo ovogodišnji nego on traje dvije godine, od kada je došlo do značajnog povećanja otkupne cijene, a kasnije hladnjačari nisu mogli po tim cijenama da realizuju prodaju. Stvoren je problem koji je ugrozio i hladnjačare i primarnu proizvodnju. Malinari su se žalili da su izdvajanja iz agrobudžeta mala i da bi mjere mogle da budu više, sa čime smo i mi saglasni. Traže da bude to najmanje pet odsto, a jedva bi pristali da bude tri odsto od budžeta i da po svakoj mjeri bude premija veća. Bilo je i primjedbi na mjeru koja se odnosi na nabavku sitne mehanizacije, za šta je ove godine opredijeljeno 300.000 eura u odnosnu na 900.000 eura prošle godine – ističe Bogavac.
Petar Vojinović je naglasio da je položaj poljoprivrednika veoma težak.
– Manje su nam premije u odnosu na one koje imaju poljoprivrednici u Srbiji – kazao je on, a Zvonko Šekularac je kritikovao rad nadležnog ministarstva navodeći da su spori. Istakao je da je još u maju prošle godine podnio zahtjev ministarstvu, ali da do današnjeg dana odgovor nije dobio.
Sead Hodžić, čija se firma bavi servisom i nabavkom poljoprivrednih mašina, kritikovao je ministartvo što je umanjilo mjeru za poljoprivrednu mehanizaciju.
– Dosad smo izlazili u susret poljoprivrednim proizvođačima i, mogu slobodno reći, kreditirali ih sa 50 odsto dodatnih sredstava koje će im biti subvencionirana. Mogli su da dobiju mehanizaciju za vrijednost od 50 odsto, a ostalih 50 odsto da plate kada im ministarstvo dotira. Smatram da je ove godine ministarstvo neosnovano umanjilo tu mjeru, jer je prošle godine vladalo veliko interesovanje za mehanizaciju i smatram da je budžet trebalo povećati, a ne smanjiti. Ministarstvo treba da napravi anketu i pita poljoprivredne proizvođače koliko im je potrebno mehanizacije i da na osnovu toga planiraju budžet za narednu godinu – sugeriše Hodžić.
