Stavom da je slanje na ispomoć tužilaca u Specijalno državno tužilaštvo (SDT) potencijalna opasnost po vladavinu prava, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokušava da se umiješa u aktuelne sudske postupke i odluke Tužilačkog savjeta i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
Tako član Tužilačkog savjeta (TS) Sveto Muk tumači prošlonedjeljni stav ASK-a, koji je utvrdio postojanje visokih korupcijskih rizika, jer se tužioci upućuju u SDT na zahtjev GST-a “radi obavljanja poslova hitne prirode”.
Iako je ove godine i uhapšen i sudi mu se pod sumnjom da je i sam bio dio organizovane kriminalne grupe, ASK nikada nije otvorio pitanje rizika po vladavinu prava u predmetima koje je on vodio.
Nakon Čađenovića, na ispomoć Katniću, a potom i Novoviću, upućni su još brojni tužioci – Lidija Mitrović, Vukas Radonjić, Jelena Protić, Maja Janković…između ostalog. Sve to na osnovu odluke Tužilačkog savjeta i odredbe Zakona o SDT da to tijelo može na zahtjev GST, na određeno vrijeme, uputiti u Specijalno državno tužilaštvo državnog tužioca, radi “obavljanja poslova hitne prirode ili povećanog obima posla”.
ASK je međutim tek sada otvorio ovu dilemu, navodeći da neki tužioci nemaju deset godina prakse, koju zahtijeva rad u SDT. Na pitanje “Vijesti” koji su im motivi da to rade sada iako takva praksa postoji od 2015, iz Agencije nijesu odgovorili. Objasnili su da su rukovođeni, kako su naveli, brigom za javni interes i dužnošću da djeluju na snaženju vladavine prava.
“Agencija je jedina pozvana da ukaže na korupcijske rizike u propisima i upozori na posljedice koje mogu iz njih proisteći”, piše u odgovoru ASK-a.
Predstavnik NVO sektora u TS Stevo Muk, kao i advokat, bivši službenik Agencije, Mladen Tomović međutim sumnjaju u motive.
“ASK uporno izlazi iz okvira svoje nadležnosti i pokušava da preuzme nadležnosti drugih organa. U ovom najnovijem slučaju, sve liči na pokušaj da se umiješa u aktuelne sudske postupke, odluke TS i GST. Posebno je pitanje zašto i kako ASK bira pojedine pravne propise ili odluke i donosi mišljenja u vrijeme kada to nekom odgovara, odnosno kada može da posluži za dalju (zlo)upotrebu”, kaže Muk za “Vijesti”.
Tomović, uz pohvalu agenciji što pokreće postupke po službenoj dužnosti, ističe da je veoma neobično da u čitavom moru slučajeva korupcijskih rizika u gotovo svim oblastima a koje su istaknute i u najnovijem Izvještaju o investicionoj klimi Stejt departmenta, oni targetiraju propise i postupanje SDT i GST – prepoznate po rezultatima.
ASK ima hronične probleme, koji su kako se bližio kraj mandata aktuelnog rukovodstva postali očigledni. Nadam se da će usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije biti stvoreni uslovi za izbor novog rukovodstva ASK. To bi morala da bude jedna od prvih tačaka na dnevnom redu novog saziva Skupštine Crne Gore, kaže Stevo Muk
“Indikativno je da iako je navedeni Zakon o specijalnom državnom tužilaštvu donesen još 2015/2016. godine, Agencija donosi sporno mišljenje koje nema ni teorijske veze sa korupcijom u trenutku kada SDT pokreće neke od najvećih slučajeva iz oblasti korupcije i organizovanog kriminala”, dodaje on.
Tužilački savjet: Praksa postoji i u Hrvatskoj
Iz Tužilačkog savjeta, u odgovorima “Vijestima”, naveli su da što se tiče dosadašnje prakse upućivanja državnih tužilaca na rad u SDT, zakonitost i opravdanost takvih odluka je neupitna. “Nijesmo uočili da ASK u predmetnom mišljenju na bilo koji način osporava zakonitost donošenja ovakvih odluka”, dodaju.
TS podsjeća da je “Viši sud u Podgorici u rješenju Kvso.br. 29/22 od 13. 2. 2023. godine, ocijenio neosnovanim primjedbe istaknute tokom postupka u vezi sa postupanjem državnih tužilaca upućenih u Specijalno državno tužilaštvo”.
U pitanju je optužnica protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koju je vijeće Višeg suda potvrdilo, “ocijenivši da su neosnovane primjedbe njihove stručne odbrane i u dijelu koji se odnosi na radno iskustvo i ovlašćenja za zastupanje upućenog državnog tužioca koji je podigao i potpisao optužnicu”.
Tu informaciju objavio je šef kabineta GST-a Milan Dakić, nakon što je ASK 6. jula ove godine najavila da će “problematizovati postupanje tužilaca koji su upućeni na rad u Specijalno državno tužilaštvo, a koji imaju manje od 10 godina tužilačkog, sudijskog ili advokatskog staža”.
Inače Jelena Perović, direktorica ASK-a, je kao stručna saradnica Osnovnog suda u Podgorici izabrana za sutkinju, a potom za vršiteljku dužnosti, te predsjednicu Osnovnog suda na Cetinju dok je Vesna Medenica rukovodila Sudskim savjetom.
Iz Tužilačkog savjeta juče su podsjetili da su dileme o upućivanju osnovnih tužilaca u SDT otvarane i u nekim drugim zemljama.
“Kada je u pitanju uporedna praksa u državama članicama Evropske unije naglašavamo da se ovim pitanjem u tumačenju gotovo istovjetnih odredbi i činjeničnog stanja bavio i Vrhovni sud Republike Hrvatske (Kž-Us 8/18-6) i našao da nije sporna zakonitost ovakve prakse”, objašnjavaju.
Dodaju da će pitanje eventualne potrebe preciziranja relevantnih zakonskih odredbi biti predmet diskusije na radnim grupama koje rade na izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu i Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.
Konačno, ističemo da su državni tužioci koji su do sada upućeni na rad u Specijalno državno tužilaštvo dali nemjerljiv doprinos u obavljanju poslova tog tužilaštva, a što potvrđuje i njihov rad u velikom broju najznačajnijih predmeta koji su poznati i opštoj javnosti.
ASK: Potpuno podržavamo rad SDT-a
U mišljenju donijetom u vezi sa upućivanjem na ispomoć u SDT, iz Agencije su preporučili da radi očuvanja pravne sigurnosti sve radnje tužilaca koji su na ispomoć treba da budu odobrene i potpisane od strane Vladimira Novovića, jer je TS odlučivao na njegov zahtjev.
Na pitanja da li je Agencija relevantna da ispituje usklađenost odredbi dvaju zakona i zašto taj posao nije povjerila Ustavnom sudu, kao i da li na ovaj način agencija još jednom potvrđuje duple aršine u odnosu na svoje nadležnosti, iz ASK su objasnili da im je to obaveza. Ukoliko su pravne norme neodređene, kao što je i riječ u vezi sa upućivanjem tužilaca na ispomoć u SDT, ili neusklađene sa međunarodnim standardima i praksom koju oni imaju, kako tvrde, ASK ima obavezu da zatraži otklanjanje korupcijskih rizika.
“Otklanjanje korupcijskih rizika ne može pogodovati okrivljenima i njihovim braniocima u krivičnim postupcima, već predstavlja preveniranje mogućih situacija da neko zbog nejasne norme može biti oslobođen za počinjena krivična djela…
Tokom posljednje godine, Agencija je počela da dobija prijave zviždača u vezi sa postupanjem sudstva i tužilaštva, što je pokrenulo niz postupaka, i stvorilo zabrinutost zbog utvrđenih nepravilnosti u radu, nastalih usljed neodređenih i nedorečnih pravnih normi, koje pojedincima ostavljaju prostor za tumačenje bez jasnih kriterijuma. Donošenjem “Mišljenja na odredbe relevantne za upućivanje državnih tužilaca u Specijalno državno tužilaštvo”, nijesmo ukazali na neusklađenost zakona u smislu ustavne ocjene, već smo skrenuli pažnju na njihovu osjetljivost na korupcijske rizike...”, objasnili su.
IZ ASK tvrde, kako su naveli u odgovoru “Vijestima”, da potpuno podržavaju rad SDT-a, što su “potvrdili ovim aktom, koji može biti samo u javnom interesu i u njihovu korist, a nikako ne na štetu”.
Tomović: Preispituje se zakonitost svih rješenja Višeg suda
Mladen Tomović kaže kako je veoma neobično da se njegove bivše kolege na ovaj način zapravo bave preispitivanjem zakonitosti svih rješenja Višeg suda kojima su potvrđene optužnice SDT-a, a koje su podigli upućeni tužioci u predmetima koji se između ostalog vode i protiv nekadašnjih visokih javnih funkcionera.
“Na ovaj način u samom zaključku spornog mišljenja Agencije, posredno se sugeriše GST da je povrijedio akuzatorsko načelo, ili načelo optužbe, jer kako kaže Agencija “sve pravne radnje treba da budu odobrene, odnosno potpisane od strane glavnog specijalnog tužioca, kao onoga na čiji zahtjev je Tužilački savjet odlučivao”.
Ovo zapravo znači, smatra Tomović, da Agencija posredno sugeriše da su svi postupci vođeni od strane upućenih tužilaca, problematični sa formalnog aspekta, to jest ovlašćenja za krivično gonjenje, ukoliko ne sadrže potpis i ovlašćenje GST, iako to ne piše ni u jednom propisu.
“…Ovakvim mišljenjem Agencije se produkuje paralelni institucijalni materijal, kojim se rad pravosudnih institucija koje su zadužene za borbu protiv najtežih djela organizovanog kriminala i korupcije pokušava relativizovati i kompromitovati sa aspekta formalne zakonitosti pokrenutih postupaka. Agencija bi trebalo da bude svjesna činjenice da se donešenjem navedenog mišljenja miješa u rad tužilaštva i u rad sudova i posredno bavi preispitivanjem zakonitosti sudskih odluka, iako za tkavo postupanje nema zakonski mandat”, objašnjava sagovornik.
(VIJESTI)
