Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da apsolutno podržava inicijativu o sprovođenju parlamentarne istrage o dešavanjima na Belvederu. Abazović je dodao da treba staviti tačku na to pitanje.
Govoreći o inicijativi ,,Otvoreni Blakan“, koju je u izjavama za medije podržao, Abazović je kazao da Crna Gora neće žuriti u bilo koju regionalnu inicijativu.
“Svaka regionalna inicijativa je napravljena za šest država. Nije ni za tri, ni za dvije, ni za pet i po. ,,Otvoreni Balkan“ može biti funkcionalan samo ako svih šest država regiona bude unutra”, rekao je Abazović pojašnjavajući da je prihvatio poziv sjevernomakedonskog premijera da se u svojstvu gosta pojavi na samitu te inicijative u Ohridu.
Vlada čiji ste premijer je u svom fokusu najavila deblokadu procesa evropskih integracija kroz, između ostalog, i dogovor o imenovanjima u sudstvu i pravosuđu. Da li vjerujete da će konačno biti dosegnuta potrebna parlamentarna većina i da će uskoro biti kompletiran Sudski savjet, izabran VDT, ali i sastav Ustavnog suda?
ABAZOVIĆ: Optimista sam po tom pitanju, ali sve zavisi od poslanika u crnogorskom parlamentu. Mislim da je Crna Gora, malo geopolitičkim kretanjima, malo i zbog situacije u kojoj se nalazi Evropa, ali i svojim zaslugama, došla u poziciju da vrlo lako može da ide ka završnim mjerilima za otvaranje ključnih poglavlja.
Ali, da bismo ispunili naš cilj, da se to desi tokom češkog predsjedavanja od 1. jula moramo donijeti te tri glavne odluke. One se odnose na izbor vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu, na izbor Sudskog savjeta i na popunjavanje mjesta u Ustavnom sudu. Vjerujem da ogromna većina poslanika zna da su ova pitanja presudna za naš evropski put i iskazuju dobru volju da se ova pitanja na najboji način privedu kraju. Vjerujem da mi treba da pokažemo ono što od nas EU očekuje – da idemo ka širem društvenom konsenzusu.
Da u ovom trenutku nije bitno ko je vlast, a ko opozicija, nego da ove tri odluke donesemo uz što širi konsenzus.
Za te odluke je potrebna većina od 49 poslanika u parlamentu. Da li ostaje žal zašto nijeste postigli dogovor sa Socijaldemokratama jer bi sada imali čistu situaciju?
ABAZOVIĆ: Moja želja je bila da imamo inkluzivan pristup i zadovoljan sam brojem poslanika koji podržava Vladu. Da li ostaje žal što SD nije dio priče -svakako da ostaje. Lično, kada bih mogao da biram, volio bih da taj broj bude veći od 49. To ne znači da mi ne treba da sarađujemo u narednom periodu. Socijaldemokrate su partija koja baštini evropske vrijednosti i koja razumije važnost procesa evropskih integracija za Crnu Goru i vjerujem da će oni kada dođe vrijeme dati doprinos za ova pitanja.
Logično da imamo kritike i opoziciono nastrojene političare. Mislim da nastupa vrijeme pomirenja i da ne idemo u dodatne tenzije. Ne treba zbog nekih kratkoročnih ciljeva da gubimo komunikaciju i povjerenje jedni u druge.
Fokus Vlade je i na borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije o čemu je bilo pohvala u posljednjem non pejperu EK na račun Uprave policije. Kako ocjenjujete akcije Specijalnog državnog tužilaštva u slučajevima Vesne Medenice, ali i u slučaju navodnih veza dva policajca sa kavačkim klanom?
ABAZOVIĆ: Zadovoljni smo detaljima iz non pejpera koji je objavljen u medijima. Kao Vlada nijesmo dobili završnu verziju, ali koja će, vjerujem, biti kompatibilna sa onim što je već napisano. Nakon toga ćemo dati svoje zvanične ocjene.
Crna Gora je počela da isporučuje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i to je ono što se od nje očekuje. A to je vladavina prava i njen najznačajniji dio – borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Ta dva slučaja jesu uzburkala javnost, ali tu je i još slučaj predsjednika Privrednog suda. Mislim da je jako važno da sistem tako funkcioniše i da nema nedodirljivih. To je naš ideal. To nije ,,lov na vještice“, niti ga treba tretirati na taj način. Zapravo, svi oni protiv kojih postoji dovoljan broj dokaza moraju biti procesuirani u kontekstu stvaranja veće distribucije pravde u Crnoj Gori. To je proces koji je bolan za svako društvo i mnoge države su prošle kroz slične faze.
Građani Crne Gore su željni pravde i mi tu pravdu treba da isporučimo. Pružam punu podršku institucijama sistema, novom glavnom specijalnom državnom tužiocu, njegovim saradnicima i, naravno, ukupnom državnom tužilaštvu. Takođe, oni trebaju da bržim i pravednim odlukama omoguće i Vladi da obavijesti EK da su stvari krenule u pravom smjeru. Mislim da je ovaj non pejper vrlo pozitivan i najpozitivniji od kada postoji ovakva forma izvještavanja. Ali, to ne znači da još nema posla. Jer treba donijeti odluke koje bi naredni izvještaj o napretku učinili još uspješnijim, a to su ove tri odluke u sudstvu i tužilaštvu.
Ipak, uporno ćutanje Specijalnog tužilaštva, dok političari uporno objašnjavaju akcije SDT, stvara utisak da se sve odigrava po nalogu politike. Da li smatrate da je neophodan, upravo da bi se spriječile medijske spekulacije, drugačiji javni nastup?
ABAZOVIĆ: Pročitao sam i tu primjedbu. Međutim, kabinet premijera nije adresa za to. Svaka institucija – i Državno i Specijalno tužilaštvo – moraju biti nezavisni u svom radu i da biraju način na koji će da funkcioniše njihova pi-ar služba. Da li postoje razlozi zašto dijele manje informacija nego što bi trebalo ili što se očekuje, to zaista nije pitanje za mene. Ono što je moj apel prema svim institucijama jeste da ostavimo što manje prostora za kalkulacije i da, kada se traže pojašnjenja, da to i treba uraditi…
SDT je, isto kao i policija, specifičan vid posla, ali u svakom slučaju volio bih da svi imamo jasniju sliku šta se dešava u svim segmentima društva. U svakom slučaju, vjerujem da SDT za sada radi jako dobar posao i imaju podršku, ali i ovaj segment komunikacije sa javnošću ima prostora da se poveća.
Podržali ste regionalnu inicijativu ,,Otvoreni Balkan“ iza koje stoje Srbija i Albanija. Koji je konkretni interes Crne Gore da pristupi toj inicijativi, imajući u vidu Berlinski proces koji okuplja sve države regiona?
ABAZOVIĆ: Možda ja u svojim izjavama nijesam bio dovoljno precizan. Crnu Goru ne interesuje niti jedna inicijativa koja bi mogla da se smatra zamjenom za naše punopravno članstvo u EU. Naš interes je vrlo jasan, nedvosmislen i precizan, a to je da što prije budemo članica EU. Isto želimo i svim državama regiona. Međutim, svaka inicijativa koja nam može pomoći u ubrzanju tog procesa treba da bude prihvatljiva.
Što je tu interes Crne Gore?
ABAZOVIĆ: Naš interes je samo jedan i on se odnosi na sve inicijative: države EU imaju percepciju da države Zapadnog Balkana nemaju kapacitet da se međusobno dogovaraju nego da imaju neprijateljski odnos jedna prema drugoj. Iz toga su proizišle i brojne inicijative, između ostalog i Berlinski proces. Da bi se saradnja između država pa samim tim i povjerenje poboljšalo. I Berlinski proces je nešto u čemu učestvuje svih šest država, a ovog puta imamo inicijativu koja ne dolazi sa strane, recimo, kancelarke ili kancelara već je, rekao bih, interna inicijativa koja dolazi iz regiona.
Mislim da ona ne treba da se automatski sačeka na nož, zašto? Zato što mi prije ili kasnije treba da komuniciramo jedni sa drugima. To je to. Interes Crne Gore i drugih država jeste da se iz ovog regiona ne šalju samo ružne poruke, poruke neprijateljstva, tenzija, nepriznavanja, problema sa granicama i neke druge prirode… Nego da promijenimo igru na drugi način, da kao i sve države svijeta možemo da sjednemo i da se dogovaramo…
Ne mora o krucijalnim pitanjima, ali može da se počne od manjih stvari. Za ,,Otvoreni Balkan“ je bitno i to zajedničko tržište pa, uostalom, tako je i nastala EU. Ako velike kompanije počnu da ulažu ili otvaraju radna mjesta u Crnoj Gori, sigurno njihova motivacija neće biti tržište od 600 hiljada stanovnika… Za turizam su jako bitne i te labavije granice, potreban je slobodan protok ljudi, robe i kapitala. To je, po meni, ,,Balkan Open“ i najmanje je bitno iz koje države je proizišao.
Inicijativa je do sada podržana od tri zemlje. Mi smo rekli da nećemo ići niti žuriti u bilo koju inicijativu… Svaka inicijativa je napravljena za šest država. Nije ni za tri, ni za dvije, ni za pet i po. ,,Otvoreni Balkan“ može biti funkcionalan samo ako svih šest država regiona bude unutra.
Sjevernomakedonski premijer rekao je da Vas očekuje na narednom samitu te inicijative u Ohridu. Da li ste prihvatili taj poziv?
ABAZOVIĆ: Nekoliko puta sam se čuo sa njim. Imamo jako dobre, prijateljske odnose i dobili smo pozivnicu da Crna Gora kao gost bude u Ohridu na tom samitu. Među gostima će biti i komesar za proširenje Oliver Varhelji, a vjerovatno i neko iz američke administracije. Mislim da treba da budemo na svakom mjestu na kojem možemo da povećamo i vidljivost Crne Gore. Osim toga, možemo biti i most između država koje nemaju saradnju na nekom nivou. Crna Gora navija da se u prijatnoj atmosferi i tolerantnom dijalogu rješavaju otvorena pitanja.
Problem kod te inicijative jeste ključni inicijator – Srbija koja se, po pravilu, miješa u lokalne i parlamentarne izbore, čiji zvaničnici daju neprimjerene izjave koje se tiču prava Srba u Crnoj Gori i popisa. Da li razumijete strahove da je ,,Otvoren Balkan“ zapravo pandan za ,,srpski svet“, velikosrpski projekat koji postoji i koji je realna opasnost?
ABAZOVIĆ: Te strahove razumijem, ali ne vezujem za tu inicijativu. Zašto razumijem te strahove? Zato što su ti strahovi istorijski utemeljeni.
Ovdje je uvijek postojala tendencija da neka snažnija ili veća država koja ima veću populaciju ima neki uticaj na ostale, bilo politički ili ekonomski. To nije karakteristika samo ovog trenutka na Balkanu, već i istorijska crta koja postoji još ranije, ali je ne bih povezivao sa ovom inicijativom zato što je meni suluda ideja da bi zvanična Albanija i Sjeverna Makedonija podržavale projekat ,,srpskog sveta“.
O tome sam razgovarao i sa američkom administracijom i hipotetička situacija ako bi Crna Gora bila dio ,,Otvorenog Balkana“, onda bi i tri NATO države bile u toj inicijativi. To bi onda bilo čak i motivirajuće za prozapadne snage, a ne demotivirajuće.
Javnost očekuje punu istinu o Belvederu, ali ni do danas nije dostupan precizan izvještaj o postupanju državnih organa, da li ćemo konačno saznati liniju komandovanja?
ABAZOVIĆ: Nemam ništa protiv da taj izvještaj bude javan. Nijesmo još održali sjednicu novog saziva Vijeća za nacionalnu bezbjednost, ali očekujem da se to desi uskoro.
Ipak, građani neće dobiti one odgovore koje očekuju, iz razloga što toga o čemu govorite u tom izvještaju nema. Dokument je tajan, ali i ako se otvori za javnost – tog dijela u njemu nema.
Da li biste onda podržali parlamentarnu istragu o tom pitanju?
ABAZOVIĆ: Da. Apsolutno podržavam. To se odnosi na povećanje bilo kojeg vida transparentnosti ili monitoringa onoga što je bilo u bezbjednosnom sektoru. Mi kao Vlada smo to uzeli kao obavezu da promovišemo i prvi sam koji to podržava. Na sve zahtjeve za kontrolno saslušanje sam se odazvao i ubuduće ću. Isto važi i za parlamentarnu istragu po bilo kojem pitanju, ali i po pitanju dešavanja 4. i 5. septembra. Ipak, ono što želim da kažem jeste da bi bilo dobro da stavimo tačku na to pitanje. Istina o tome je negdje na sredini. To je jedan ružan događaj, kompletan taj događaj nije nešto što kao društvo možemo da se ponosimo…
Mislite na sva dešavanja oko ustoličenja i način na koji se to desilo ili…
ABAZOVIĆ: Mislim na sva dešavanja. Na sve. To je generalno bila jedna loša poruka. To nije poruka tolerancije, poruka suživota, poruka multikulturalnosti. Već poruka otpora i sa jedne i sa druge strane. Da se time nameće ili testira snaga i jednih i drugih. Ali najvažnija stvar jeste, a na nju sam ponosan, da sve što se desilo 4. i 5. septembra, uz posljedice i gorak ukus koji je ostao, da se sačuvao mir i da nije bilo ljudskih žrtava. To je najbitnija i najvažnija stvar.
Kako tumačite činjenicu da Unutrašnja kontrola nije utvrdila identitet policajaca koji su prekoračili nadležnosti, pa ni činjenicu da je suzavac bačan sa brda iznad Manastira…
ABAZOVIĆ: Ni tog dijela nema u Izvještaju. Unutrašnja kontrola neka odradi sve radnje, zaista ne vidim da bi to izazvalo restrikcije prema bilo kome. Još ranije tvrdim da se suzavac bacio kada je bivši direktor policije htio da nasilno prođe kroz kordon policije. To je bila inicijalna kapisla za bacanje suzavca.
Pitanje potpisivanja temeljnog ugovora i dalje oštro dijeli javno mnjenje u Crnoj Gori. Da li je postignut napredak u usaglašavanju tog dokumenta i hoćete li javnosti ponuditi na uvid tekst ugovora prije potpisivanja?
ABAZOVIĆ: Svaki potpisani dokument od strane Vlade prolazi Vladin sekretarijat za zakonodavstvo i mora biti u skladu sa Ustavom i zakonom. Na kraju krajeva da bi bili sigurni u to – postoji institucija koja se zove Ustavni sud. Ne bih dramatizovao pitanje oko temeljnog ugovora. Kao što smo ga potpisali i sa drugim vjerskim zajednicama, treba da to završimo i sa SPC u skladu sa zakonom i Ustavom. I to je to. Ne bih to dalje problematizovao. Ako to druga strana želi, Vlada ostaje otvorena.
Znači, Beogradska patrijaršija ovim ugovorom neće biti posebno tretirana i neće biti država u državi?
ABAZOVIĆ: Do sada je bila. I mi sada da ne bi bila država u državi treba da imamo temeljni ugovor. Nijesam shvatio iz razgovora, naročito sa patrijarhom, da oni imaju tendenciju da budu država u državi.
Da li se garancije o zakonitosti odnose i na kulturnu baštinu, da li postoji opasnost da naša kulturna baština bude vlasništvo druge države?
ABAZOVIĆ: Ne postoji. Kulturna baština Crne Gore je kulturna baština naše države. Isto tako ne možemo da kažemo da ono što je imovina crkve bude imovina opštine ili države. Sve vjerske zajednice trebaju da imaju isti status u skladu sa zakonom.
Sjedište Srpske pravoslavne crkve je u Beogradu, a dvije od četiri eparhije prelaze granice teritorije Crne Gore. Da li ćete, upravo zbog toga, ugovor predati na ratifikaciju u Skupštini?
ABAZOVIĆ: Nemam nikakav problem sa tim, ali zaista mislim da ovakvim tretiranjem temeljnog ugovora od SPC pravimo državu u državi. Ako za sve ostale vjerske zajednice ne treba ratifikacija, a za SPC treba, onda mi pokazujemo da možda i ne vjerujemo u pravni sistem. Tretman treba da bude bez bilo kakve dramatizacije i isti prema svim vjerskim zajednicama. Tu stavljam tačku.
Da li Vlada planira i da ravnopravno tretira i ostale vjerske zajednice kao što je, recimo, CPC?
ABAZOVIĆ: Apsolutno će Vlada ravnopravno tretirati i CPC. Sve vjerske zajednice moraju da imaju jednak tretman pred zakonom. Pravo koje tražite za sebe, dajte i za druge. CPC će imati isti tretman kao i ostale vjerske zajednice. To je pošteno i fer.
