Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je da je cilj da Crna Gora u sljedeće tri godine završi ono što je započela u kontekstu pregovora s Evropskom unijom. Mnoga od poglavlja već su spremna za zatvaranje, a kako je poručio, očekuje da nova skupštinska većina i Vlada do kraja ove godine uspiju da pronađu neophodnu kvalifikovanu većinu u Parlamentu za imenovanja u pravosuđu, čime će se napraviti značajni iskoraci.
Kako je kazao u intervjuu za slovenačko “Delo”, on i Milojko Spajić su kao ministri već puno učinili na ubrzanju ekonomskog oporavka, a puno je učinjeno i na polju strukturnih reformi koje su bile i još uvijek su nužne na evropskom putu.
“Mislim da tamo gdje smo stali na ministarskim pozicijama trebamo nastaviti još snažnije, sa sadašnjih pozicija predsjednika i premijera. Naš cilj je da Crna Gora u sljedeće tri godine završi ono što je započela u kontekstu pregovora s Evropskom unijom. Mnoga od poglavlja već su spremna za zatvaranje, ali zbog nove metodologije moramo napraviti značajan napredak u dijelu onih koja se odnose na vladavinu prava da bismo krenuli u zatvaranje preostalih. Kako bi se napravio značajan iskorak u oblasti vladavine prava, potrebna je kvalifikovana većina u Parlamentu za imenovanje sudija i tužilaca. To je donekle i razlog zašto smo dobili ovakvu parlamentarnu većinu i ovakvu Vladu”, kazao je Milatović.
Očekuje da nova skupštinska većina i Vlada do kraja ove godine uspiju da pronađu neophodnu kvalifikovanu većinu u Parlamentu za imenovanja u pravosuđu.
“Riječ je o Vrhovnom državnom tužiocu, kojeg nemamo dugi niz godina i koji je u v.d. stanju. Takođe, sedmom sudiji Ustavnog suda, pošto trenutno imamo samo šest sudija, pa je vrlo uobičajeno da imamo tri prema tri glasa. Nedostaju nam i tri člana Sudskog savjeta koji je zadužen za izbor i imenovanje novih sudija. Ovo je pet ključnih pozicija u našem pravosuđu koje bi trebalo da deblokiraju trenutno v. d. stanje. Ukoliko se to desi, a očekujem da će Parlament i Vlada to učiniti do kraja godine, Crna Gora bi bila u poziciji da odmah počne sa zatvaranjem pojedinih poglavlja koja su više tehničke prirode i koja su spremna za zatvaranje. To bi dalo dodatni vjetar našem pregovaračkom procesu”, smatra Milatović.
Osnovni scenario je, kaže, da bi sva pregovaračka poglavlja bila potpuno zatvorena 2024, 2025. i 2026. godine. 2027. godina bi bila prepuštena parlamentima država članica Evropske unije za ratifikaciju pristupanja, a on vjeruje da bi 2028. godina mogla biti realno ostvariva za punopravno članstvo Crne Gore u Uniji.
“Svi mi koji se bavimo politikom u našoj zemlji snosimo veliku odgovornost da naše pravosudne institucije budu potpuno nezavisne i da vratimo povjerenje koje su građani u njih izgubili. U posljednje dvije do tri godine u javnosti se često stvara lažan utisak da je malo urađeno na evropskom putu. Ja mislim da je u sadržajnom smislu možda čak i najviše urađeno. Crna Gora je 2020. godine prvi put promijenila vlast na demokratskim izborima i od tada imamo već treću vladu. Dokazali smo da smo za kratko vrijeme postali normalna zapadna država koja mijenja vlasti na izborima. Političari su prvi put počeli da strahuju od poraza na izborima, što se nije događalo za vrijeme vladavine Mila Đukanovića. Korak u tom pravcu je i moja pobjeda na predsjedničkim izborima u aprilu. Treća važna stvar je da smo uz pomoć partnera iz Europola, FBI i drugih institucija strateških partnera sa Zapada dobili dokaze koji nam omogućavaju da uklonimo mnoge ljude koji su bili na čelu naših važnih pravosudnih institucija. Među njima prvu ženu crnogorskog pravosuđa, koja je 20 godina bila na čelu Vrhovnog suda, kao i predsjednika Privrednog suda, znate koliko je taj sud važan za sve zemlje u tranziciji. Imali smo ljude iz vrha policije i tužilaštva, svi ti ljudi više nisu dio našeg pravosudnog sistema. A ovo čišćenje pravosuđa je veoma važno da se pravda konačno vrati u društvo. Naš problem je što još nismo postigli kvalifikovanu većinu u Parlamentu da imenujemo nove ljude na ta mjesta. Vjerujem da smo ovim kao društvo ušli u novu fazu demokratskog, a nadam se i ekonomskog razvoja”, ističe Milatović.
U periodu od velikih političkih promjena, dodaje, koje su bile temelj za sve druge promjene, imali smo pad privrede od 15 odsto u 2020. godini, dok smo od tada među ekonomijama sa najvećim rastom u Evropi.
“Minimalne i prosječne zarade su značajno povećane, minimalna neto zarada u 2020. godini iznosila je 222 eura, trenutno je 450 eura. Prosječna plata je 2020. bila 500 eura neto, sada je 800 eura. Željeli bismo da krenemo od dostizanja nivoa Hrvatske, ako ne dostignemo nivo Slovenije, i barem pokažemo da dobro vođen mali sistem može mnogo smislenije koristiti svoje ekonomske resurse i potencijal”, kazao je predsjedik CG.
Komentarišući upit o politizaciji popisa stanovništva Milatović je kazao da upravo nakon promjene vlasti procenat ljudi koji bi sjutra ponovo podržali crnogorsku nezavisnost znatno je veći nego 2006. godine, kada je Crna Gora postala nezavisna. U proteklih nekoliko godina, osjećaj pripadnosti državi je uveliko ojačao, uglavnom zbog toga što su mnogi građani državu doživljavali kroz Đukanovića, koji je vodio na neki kvazi-autoritaran način.
“Podrška članstvu u NATO je značajno povećana, a Crna Gora je i dalje zemlja u regionu sa najvećom podrškom članstvu u EU. Svi ovi pokazatelji mnogo govore o stanju u zemlji, detaljniju sliku pokazaće popis stanovništva, koji je prvobitno trebalo da se održi 2021. godine, ali je odložen zbog epidemije korona virusa. Nažalost, mnogi politički akteri, koji nemaju stav o suštinskim razvojnim politikama ili vladavini prava, zaglavili su se na pitanju popisa, koje su posmatrali samo kroz određena identitetska pitanja. Ja u popisu vidim prvorazredno statističko pitanje koje će pomoći svima nama, i vladajućima i onima u opoziciji, da sjutra formulišemo politiku. Stoga smatram da je pitanje popisa nepotrebno politizovano”, kaže Milatović.
Naglasio je da Crna Gora želi dobrosusjedske odnose sa svim zemljama Zapadnog Balkana i, naravno, sa svim zemljama bivše Jugoslavije i da tu postoji prirodna povezanost.
“Već sam nekoliko puta razgovarao sa prijateljima u Ljubljani, sa predsjednicom i premijerom i sa mnogim drugima. Vjerujem da bi brže približavanje Crne Gore Evropskoj uniji i punopravno članstvo u Uniji bio snažan vjetar u leđa svim drugim državama i njihovim reformskim procesima. Ovo bi bila najbolja poruka, ne samo Crnoj Gori, već i drugim zemljama, da se put reformi isplati i da se određene politike zaista cijene u Evropskoj uniji. Vjerujem da je Crna Gora jasno zacrtala svoj put, zaokružila svoju državnost i za razliku od mnogih drugih na Balkanu, možemo biti ponosni što smo nekada imali svoju državnost i imali priliku da je obnovimo. Čvrsto smo opredijeljeni za evroatlantsku budućnost i dobre odnose sa našim susjedima, ne zbog političara u ovim zemljama, već zbog ljudi sa kojima dijelimo prošlost, geografiju, sličan pogled na svijet i, nadam se, zajedničku budućnost. Napredak i stabilnost Zapadnog Balkana će se zaokružiti kada cio region postane dio Evropske unije. U ovom procesu Crna Gora može igrati ulogu lokomotive koja će cijeli region uvući u Evropsku uniju. Za to se borim. Crna Gora je bogato društvo, puno pripadnika različitih nacionalnih zajednica, ali svi žele isto. Oni žele da žive u zemlji koja je pravedna, koja nudi veće plate i penzije, zemlji koja ima nezavisne institucije i koju vode odgovorni političari unutar Evropske zajednice država. Zbog ovoga sam se vratio kući iz inostranstva”, naveo je Milatović u intervjuu.
Na pitanje o izjavama premijera da Crna Gora može biti Balkanska Švajcarska ili Singapur Evrope, Milatović naglašava da je to ambiciozan cilj i istovremeno vrlo moguć i izvodljiv.
“To mora biti naš cilj ako uzmemo u obzir broj stanovnika koji žive u jednoj veoma lijepoj zemlji sa nesumnjivo velikim prirodnim resursima, koji u prošlosti nisu bili pravilno eksploatisani. Nažalost, ova prirodna bogatstva su često prenošena u privatne interese. Ako ćemo kao društvo kroz novu političku kulturu moći da stavimo u prvi plan javni, a ne privatni interes, a da pritom znamo da radimo nešto drugo osim politike, sve je to itekako ostvarivo. Naravno, to ne može da se desi za godinu dana, jedan od načina je značajan pomak u investicionom ciklusu u infrastrukturu. U tom smislu, namjeravamo da dobro iskoristimo evropski plan za rast koji nam je predstavila gospođa Fon der Lajen. Dakle, ne govorimo o scenariju za naučnofantastični film, ali mislim da prvo moramo postati kao Slovenija, da bismo onda težili da postanemo slični Švajcarskoj ili Singapuru”, zaključio je Milatović.
