Pokret Evropa sad (PES) planira da s koalicijom Za budućnost Crne Gore (ZBCG) i Građanskim pokretom (GP) URA pregovara o formiranju vlade, saznaju nezvanično Vijesti.
Izvor iz vrha PES-a rekao je da su se odlučili na taj potez nakon što su Demokrate prekjuče definitivno odbile opciju da šef parlamenta i vlada budu izabrani odlučujućim glasom predsjednika Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmeda Zenke. Zbog toga mandatar za sastav vlade i lider PES-a Milojko Spajić mora da traži novu skupštinsku većinu, koja bi omogućila izbor vlasti.
Prema saznanjima Vijesti, sastanci sa predstavnicima ZBCG i GP URA trebalo da se organizuju narednih dana, i to preko posrednika – poslanika koji nije član nijednog od ova tri politička aktera.
“Jasno je da su Demokrate izašle iz priče o vladi koju bi podržao 41 poslanik. Svjesni smo da imamo najveći koalicioni kapacitet, i zato moramo da utvrdimo ko sve hoće s nama u vlast”, rekao je visoki funkciner Pokreta.
Drugi izvor Vijesti, blizak najužem rukovodstvu PES-a, tvrdi da su razgovori sa ZBCG prioritet, a da su oni s GP URA u drugom planu. Kaže da protivljenje međunarodnih partnera ulasku ZBCG u vlast neće biti problem ako taj savez, kako je rekao, iskoristi ponuđenu šansu, odnosno pokaže da želi da radi u interesu građana i da ih ne interesuju “ekstremne” politike.
Taj sagovornik napominje da su u PES-u svjesni da bi, u slučaju aranžmana sa ZBCG, propao sklopljeni dogovor s Bošnjačkom strankom (BS), koja se oštro protivi saradnji s tom koalicijom.
Spajić je, nakon izbora 11. juna, pregovarao s liderima ZBCG Milanom Knežević i Andrijom Mandićem, ali do dogovora nije došlo jer je ta koalicija odbila njegovu ponudu koja je, između ostalog, uključivala mjesta potpredsjednika vlade, ministra prosvjete, turizma, sporta i mladih, mjesta potpredsjednika Skupštine iz parlamentarne većine i reda žena… Iz PES-a su tvrdili da je Mandić želio dogovor, a da Knežević nije.
S druge strane, s GP URA do sada nije bilo formalnih pregovora, jer PES optužuje lidera te stranke i premijera Dritana Abazovića da je kreirao predizbornu aferu o navodnim poslovnim vezama Spajića i uhapšenog “kralja kriptovaluta” Do Kvona.
“Neko ko je zloupotrebljavao državne resurse i državne institucije, ne može biti naš partner u vladi”, poručivao je Spajić.
Iako je mandatar prije mjesec tvrdio da ima većinu za izbor vlade, odnosno da ga podržavaju 44 poslanika, podrška je počela da se osipa odmah po najavi da namjerava da formira vladu bez ZBCG, a s bivšim saveznicima Demokratske partije socijalista (DPS).
Zbog toga je izgubio i glasove nekih poslanika s liste PES-a, pa trenutno nema većinu potrebnu za izbor kabineta, koji je planirao da napravi s Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP) i manjinskim strankama.
Dodatni problem proizvela je konačna odluka Demokrata da ne prihvate da vlast bude izabrana i uz “odlučujuću” podršku Zenke, koji je prije nekoliko dana odlučio da ne bude u poslaničkom klubu DPS-a, na čijoj se izbornoj listi nalazio, već da napravi novi s Albanskim forumom. Lider Demokrata Aleksa Bečić poručio je da glas za izbor vlasti ne može doći s liste koju je predvodio DPS, “bez obzira na tehničke odluke ko će biti u kom klubu”.
Izvor blizak najužem rukovodstvu PES-a rekao je da partija nakon poteza Demokrata “zna na čemu je”, i da sad traži nove opcije, kako bi vlada bila izabrana u najkraćem roku. Ako ih ne bude, poručuje da su izbori izvjesni.
U PES-u su, kako su Vijesti prekjuče objavile, očekivali podršku većine od 41 poslanika, što je minimum neophodan za izbor vlasti. Nju bi, kako je objašnjeno listu, činili 21 poslanik s liste PES-a, 11 predstavnika manjinskih stranaka, sedam Demokrata i dva Socijalistističke narodne partije (SNP).
Andrija Mandić preksinoć je u emisiji “Načisto” na TV Vijesti izjavio da je razumno da Spajić u Vladu pozove ZBCG i GP URA.
“Da u kratkom periodu dogovorimo vladu koju bi činili svi politički subjekti koji su pobijedili (na izborima) 30. avgusta (2020. godine). Ako nema snage za to, pošteno je da idemo na nove izbore i vidimo kakvo je raspoloženje građana”, istakao je Mandić, čiji savez ima 13 poslanika u parlamentu.
Poruke na sličnom fonu slao je i prije mjesec, kad je rekao da ZBCG, GP URA, SNP, Savez građana CIVIS i Ujedinjena Crna Gora “treba da se objedine” i poruče PES-u – “hoćete li s nama ili DPS-om”.
S druge strane, Dritan Abazović, čija partija ima četiri poslanika, saopštavao je u više navrata da se vlada ne može na silu dogovarati.
“Oni koji su preuzeli odgovornost na sebe da odrade taj posao, što je sasvim okej, treba da ga dovedu do kraja. Ukoliko u tome ne mogu da uspiju, onda treba da prepuste nekom drugom da proba”, dodao je.
Spajić je mandat za sastav vlade dobio 10. avgusta, a rok da završi taj posao ističe mu 8. novembra.
Član Predsjedništva PES-a Branko Krvavac, saopštio je juče da će izvršna vlast na čelu sa Spajićem biti formirana, uprkos, kako je rekao, orkestriranim obmanama.
“Orkestrirana akcija obmana i neistina, koja se ovih dana plasira pod dirigentskom palicom onih kojima je opsesija mandatar Spajić, pokazuje samo koliko ih zanima stabilnost, prosperitet i evropski put naše države”, naveo je, dodajući da “oni kojima je Spajić opsesija” čine sve da se produbi kriza u državi, da se ne “odmrzne EU proces” i da ne bude nove vlasti na čijem stvaranju “odgovorno i posvećeno radi”.
Ako ne bude vlade, izbori najkasnije 18. februara
Ako Spajić ne napravi vladu do 8. novembra, Ustav nalaže da Jakov Milatović, šef države i njegov partijski kolega, ukazom raspusti parlament i dan kasnije raspiše izbore.
Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, od raspisivanja do održavanja izbora ne može proteći manje od 60 ni više od 100 dana.
To znači da eventualni izbori najranije mogu biti održani 14. januara, a najkasnije 18. februara.
