Predsjednik države Jakov Milatović rekao je da je visokim zvaničnicima SAD tokom susreta u Njujorku prenio očekivanje da će konstituenti buduće vlade djelovati u smjeru reformskih i evroatlantskih prioriteta.
“Zabrinjavajuće je što se dijalog oko formiranja Vlade ne vodi na programskim osnovama, što smatram važnijim od toga koje partije će sačinjavati Vladu”, rekao je Milatović, navodeći da je za njega principijelno neprihvatljivo da “bilo koji politički subjekt koji je dobio povjerenje određenog broja građana, pa ni ZBCG, može unaprijed biti isključen iz učešća u vlasti”.
On nije direktno odgovorio na pitanje da li je saglasan sa stavom da u vladi nema mjesta onima koji ne dijele stav SAD u vezi s Rusijom.
Prošle srijede ste u intervjuu za TVCG, u Njujorku, izbjegli direktan odgovor na pitanje da li vam je neko u SAD davao sugestije kako treba da izgleda nova vlada, rekavši “da u svakoj demokratskoj zemlji vladu biraju građani na izborima”. Dan kasnije je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara g. Gabrijel Eskobar izjavio da su SAD bile vrlo jasne da žele da vladu čine isključivo partije usredsređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dijele njihov stav u vezi s Rusijom, a da ste vi na sastancima s američkim zvaničnicima signalizirali da ste saglasni s tim. Da li ste zaista saglasni?
Učešće na Generalnoj Skupštini UN iskoristio sam da na marginama ovog događaja održim niz važnih sastanaka s predstavnicima američke administracije.
Kao najvažnije istakao bih sastanak s američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, ali i onaj sa specijalnim savjetnikom Stejt departmenta Derekom Šoleom i specijalnom savjetnicom predsjednika SAD za Evropske poslove Amandom Slout.
Teme razgovora bile su dostignuća Crne Gore u demokratskim promjenama, kao i pravci daljeg razvoja našeg društva, kroz viziju nove politike koja je usmjerena na jačanje demokratskih institucija, vladavinu prava i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Razgovarali smo i o spoljnopolitičkim prioritetima Crne Gore, gdje sam jasno iskazao da je ubrzan evropski put, kredibilno članstvo u NATO savezu i jačanje dobrosusjedskih odnosa prioritet novih političkih snaga u Crnoj Gori. Na ovom putu, zatražio sam snažniju podršku SAD, kao i jačanje našeg strateškog partnerstva.
Sa svojim sagovornicima razgovarao sam o vrijednostima i principima za koje se zalažem i uvjerio ih šta su politički prioriteti u toku mog mandata. U kontekstu buduće Vlade, izrazio sam očekivanja da će i njeni konstituenti djelovati u smjeru reformskih i evroatlantskih prioriteta.
Zabrinjavajuće je što se dijalog oko formiranja Vlade ne vodi na programskim osnovama, što smatram važnijim od toga koje partije će sačinjavati Vladu.
Pored kriterijuma, koji su dominantno vezani za našu vanjsku politiku, mišljenja sam da je neophodno da u izvršnoj vlasti budu subjekti koji će se odlučno zalagati za unapređenje vladavine prava i održivi ekonomski razvoj.
Svakako, ova pitanja zahtijevaju odgovor mandatara i političkih subjekata koji pregovaraju o budućoj Vladi.
Radim sve što je u mojoj moći da predstavim potencijal Crne Gore da odlučno sprovede reforme i bude prva naredna članica EU. Iskreno vjerujem da za to postoji prilika i podrška naših međunarodnih partnera i očekujem da će svi politički subjekti pokazati veći stepen odgovornosti prema građanima u realizaciji ovog cilja.
Da li je na sastancima pominjano konkretno koje to partije ne dijele stav SAD i Vaš stav o agresiji Rusije na Ukrajinu? Ako jeste, koje su to?
Siguran sam da je i mandatar saglasan s kriterijumima vezanim za vanjsku i unutrašnju politiku koje sam pomenuo, a oko kojih u cjelosti postoji saglasnost između mene, kao predsjednika Crne Gore, i naših međunarodnih partnera.
Više puta sam u javnosti istakao da moje viđenje procesa formiranja Vlade zahtijeva jasnu platformu i viziju, kao i veći nivo transparentnosti kada su u pitanju prioriteti, model i struktura buduće Vlade. To sam vrlo jasno elaborirao i u procesu davanja mandata.
Smatram neozbiljnim svaki politički proces koji nije utemeljen na konkretnom programu i ciljevima.
Svakako, posao mandatara je formiranje Vlade, kroz definisanje kriterijuma za ulazak u Vladu i jasno određenje subjekata koji učestvuju u pregovorima oko prihvatljivosti tih kriterijuma.
Ne znam da li su dosadašnji pregovori o formiranju Vlade iskorišćeni kao provjera utemeljenosti tih kriterijuma kod pojedinih političkih subjekata koji su učestvovali u procesu, ali sam uvjeren da ni sada nije kasno da se reaguje u tom pravcu.
Izjavili ste nedavno da ZBCG treba da bude dio Vlade. Da li i dalje tako mislite? Zašto?
U principijelnoj ravni, ne mogu da prihvatim da bilo koji politički subjekt koji je dobio povjerenje određenog broja građana, pa ni ZBCG, može unaprijed biti isključen iz učešća u vlasti. To bi bio povratak na nedemokratski politički ambijent prije avgusta 2020. godine, a siguran sam da smo u protekle tri godine napravili značajne korake u demokratskom sazrijevanju društva.
Zaključujući na osnovu medijskih izvještavanja, održan je značajan broj sastanaka predstavnika ZBCG sa mandatarom Spajićem. Stekao se utisak da konačan dogovor nije postignut zbog neslaganja oko nivoa zastupljenosti te koalicije u budućoj Vladi, a ne zbog različitih viđenja programskih prioriteta.
Tvrdnja mandatara da je u više navrata ponudio ulazak u vlast koaliciji ZBCG, uz kontinuiran proces pregovora između mandatara i ovog političkog subjekta, bez obzira na kasnije (ne)prihvatanje te ponude, logično nameće zaključak da je prethodno s njima usaglasio stavove o vanjskim i unutrašnjim prioritetima buduće Vlade.
Fer je podsjetiti da su i građanski pokret URA i ZBCG dali doprinos demokratskim promjenama u Crnoj Gori i na parlamentarnim izborima 2020. godine, i na predsjedničkim izborima 2023. godine. Mandatar Spajić takođe je dao svoj doprinos promjenama, kako kroz učešće u kampanji koalicije ZBCG na parlamentarnim izborima 2020. godine, tako i kroz izvanredan rad u 42. Vladi.
Trenutna matematika i stavovi partija koje učestvuju u pregovorima govori da nije izvjesno da mandatar Spajić ima dovoljno glasova za formiranje Vlade. G. Eskobar je ranije rekao da je po njihovom mišljenju samo jedna partija u Crnoj Gori “antizapadna”? Da li mislite da URA treba da bude dio Vlade? Zašto?
Da li treba URA da bude dio Vlade ili ne – ponoviću, pitanje je za mandatara. Još jednom podvlačim da je formiranje izvršne vlasti stvar dogovora oko određenih kriterijuma i programskih principa.
Smatram da je u crnogorskoj politici previše ličnog i isključivog i da se postepeno moramo oslobađati tih stega. Svi znamo da su se neposredno prije izbora dogodile neke loše stvari koje su narušile odnos između mandatara i rukovodstva URA-e, ali sam ipak mišljenja da se mora razgovarati, ako je to u korist opšteg dobra.
Podsjećam da su i određeni lideri partija manje brojnih naroda snažno podržavali prethodni režim i predsjednika Đukanovića, što mene danas ne sprečava da ih vidim kao partnere u daljoj demokratizaciji Crne Gore.
Da li za Vas poruka g. Eskobara o tome kakvu vladu SAD žele predstavlja miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore? Zašto?
Uz puno uvažavanje gospodina Eskobara, u Njujorku sam imao susrete s više američkih zvaničnika koji su, u hijerarhijskom smislu, na višim pozicijama u njihovoj administraciji, kao što su državni sekretar Blinken, specijalni savjetnik Stejt departmenta Šole i specijalna savjetnica predsjednika SAD za Evropske poslove Slout.
(Vijesti)
