Za crnogorski zatvorski sistem prošle godine je iz budžeta izdvojeno više od deset i po miliona eura. Generalni direktor Direktorata za krivične sankcije i nadzor Stevan Brajušković kazao je za portal Adria da prosječna cijena troškova za dan proveden u zatvoru po zatvoreniku iznosi 28,25 eura.
“U nevedeni iznos ulaze sledeće kategorije: zarade zaposlenih-poslovi obezbjeđenja, zdravstvene zaštite, program rehabilitacije i reintegracije, stručna obuka i rad zatvorenika, administrativni poslovi, ishrana, zatvorske aktivnosti, radno angažovanje zatvorenika, uslužne djelatnosti (održavanje objekata, komunalne usluge, voda, struja, prevoz itd)”, nabraja Brajušković.
U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, u četiri zatvorske jedinice, na izdržavanju kazne zatvora i u pritvoru na početku 2022. godine nalazilo se 920 osoba.
“Tokom godine u zatvore je primljeno ukupno 2.156 lica lišenih slobode, a otpušteno 2.050. Na kraju godine na izdržavanju kazne zatvora i u pritvoru nalazilo se ukupno 1.026 osoba lišenih slobode”, dodaje Brajušković.
Zatvorenici primaju 30 odsto minimalne zarade, rade kao frizeri, bravari…
Pojašnjava i da, shodno zakonu, zatvorenik tokom izdržavanja kazne zatvora ili kazne dugotrajnog zatvora ima pravo i obavezu da radi.
“Zatvorenik se tokom izdržavanja kazne zatvora podstiče da radi. Vrsta posla određuje se u skladu sa potrebama zatvorenika, programom tretmana i reintegracije zatvorenika, zdravstvenim stanjem, stečenim kvalifikacijama i mogućnostima Uprave. Zatvorenik u zatvoru obavlja poslove u okviru zanatske ili industrijske proizvodnje, poljoprivredne proizvodnje, pomoćno-tehničkih poslova, uslužnih djelatnosti… Dakle, zatvorenici se radno angažuju u stolarskoj, bravarskoj, auto-mehaničarskoj, frizerskoj i u elektro radionici, na farmama, na spoljnjem i unutrašnjem održavanju objekata, u kotlarnici, kuhinji, magacinu, zatvorskoj prodavnici, a obavljaju i poslove održavanja higijene”, navodi Brajušković.
Kada su u pitanju pritvorenici, na njihov zahtjev omogućava im se rad u krugu zatvora, u skladu sa psihičkim i fizičkim svojstvima, ukoliko to ne šteti vođenju krivičnog postupka i ako to odobri sudija za istragu ili predsjednik vijeća, uz saglasnost rukovodioca zatvora.
Pritvorenici se najčešće se angažuju na poslovima održavanja higijene i poslovima podjele hrane.
“U 2023. godini, svakog mjeseca bilo je radno angažovano u prosjeku 285 lica lišenih slobode. Zatvorenicima se naknada za rad određuje u visini od namjanje 30 odsto minimalne neto zarade za puno radno vrijeme koje na sedmičnom nivou iznosi 40 časova”, precizira generalni direktor Direktorata za krivične sankcije i nadzor.
Za naknade neosnovano uhapšenima u posljednjih pet godina oko 35.000 eura
Komentarišući naknade štete zbog neosnovanog hapšenja, Brajušković ukazuje da je Zakonikom o krivičnom postupku propisano da je, prije podnošenja tužbe za naknadu štete sudu, oštećeni dužan da se zahtjevom obrati ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, radi postizanja sporazuma o postojanju štete i vrsti i visini naknade.
U posljednjih pet godina tako je pred Ministarstvom pravde postupano u ukupno 228 predmeta po zahtjevu za naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode.
Zaključeno je 25 potpunih sporazuma o postojanju štete, vrsti i visini naknade zbog neosnovanog lišenja slobode i po tom osnovu je isplaćeno 34.396 eura i to:
U 2018. godini – 52 predmeta, zaključeno šest sporazuma i po tom osnovu isplaćen ukupno 10.571 euro;
U 2019. godini – 50 predmeta, zaključeno šest sporazuma i po tom osnovu isplaćeno ukupno 5.238 eura;
U 2020. godini – 50 predmeta, zaključena tri sporazuma i po tom osnovu isplaćeno je ukupno 2.560 eura;
U 2021. godini – 32 predmeta, zaključeno pet potpunih sporazuma i po tom osnovu isplaćeno ukupno 10.214 eura i
U 2022. godini – 44 predmeta, zaključeno pet potpunih sporazuma i po tom osnovu isplaćeno ukupno 5.813 eura.
(adria)
